KNJIŽEVNA KRITIKA -SLIKA GENERACIJE: Katarina Mitrović, "Nemaju sve kuće dvorište", "Enklava", Beograd, 2020.
ROMAN Katarine Mitrović "Nemaju sve kuće dvorište" pouzdana je mapa duhovnog sveta svih onih koji su, bar na našim prostorima, rođeni devedesetih godina prošlog veka.
Bez razlike - njihove ličnosti i raspoloženja karakterišu depresija, ili anksioznost - bezvoljnost, različiti strahovi, nemogućnost njihovog prevazilaženja, osećanje suvišnosti, osećanje nevoljenosti, potpune dezorijentacije - i u duhovnom i u fizičkom smislu, nevoljenje sebe, otuda i nemogućnost da se drugi voli, i patnja zbog nevoljenosti ili pak odsustva bar jednog roditelja, najčešće zbog bolesti, pa smrti, a neslaganje, nerazumevanje s drugim.
Tu je i seksualna dezorijentacija ili pak okrenutost biseksualnosti koja, verovatno, pruža neki vid višemogućnosti, možda osećanje da se bar o nečemu može odlučiti, da se nešto može izabrati, da ti izbori mogu biti raznoliki, da se nad nečim, ili nekim, može vladati.
Tu je i okrenutost porocima kao vid odustajanja od sebe i od svega, oličena u konzumiranju droga i alkohola, a nekada i vid okretanja svetovima u koje se zalazi konzumiranjem navedenog - kao vid utehe, trenutnosti koja je kakav-takav odmak od realnosti.
Tu je, naravno, i kada nije eksplicitno, nepoverenje u sistem, u bilo koji vid institucije, zato što, u stvari, ne funkcioniše primarna, nezadovoljstvo što se živi baš ovde i baš sada.
Kada se sve to sabere, ako tu generaciju i njihovo stvaralaštvo sagledamo sa psihološkog i sociološkog aspekta, to bi u nama, i ne samo u nama, moglo da izazove ozbiljnu zabrinutost - za pojedinca, za sadašnjost i budućnost čitavog društva - za njegovo zdravlje i kulturu.
No, ako se osvrnemo na fenomen mladosti uopšte, na stvaralačke izraze različitih generacija u mladosti, uočićemo mnogo sličnosti i nekoliko razlika.
Sličnost bi se ogledala u ličnoj dezorijentisanosti, ispitivanju svoga ja, njegovih mogućnosti i ograničenja, seksualnim i drugim eksperimentima, uključujući i eksperimente u stvaralaštvu, potrebu za stvaralaštvom, nezadovoljstvo odnosom sa bližnjima.
Razlike bi se ogledale u sledećem - svet onih koji su nekada bili mladi, dok su bili mladi, karakterističan je po odsustvu potrebe za specifičnim duhovnim komforom, koji uslovljava nečinjenje, kao i po velikoj potrebi za buntom. Ta realizovana potreba je, bar u umetnosti, dala sjajne rezultate. Toga smo svakako svesni kada slušamo staru a dobru muziku, kada gledamo stare filmove - sećamo se pojedinaca koji nisu više među nama, a bez čijih se dela kultura ne može zamisliti i koja čak i vreme u kojem su živeli boji drugačije, čini čak da i činjenice tog vremena unekoliko, u pojedinim segmentima, prihvatamo sa sentimentom.
Roman u stihovima Katarine Mitrović svakako je eksperiment - po pitanjima forme.
Junakinja tog romana, dvadesettrogodišnja Milica, priča nam svoju priču, priču svoje generacije, priču koja je dobrim delom nastala na osnovu psihoterapijskih seansi.
No, Milica dobro zna - njoj nedostaju jasno postavljene granice, od nje se zapravo ništa ne očekuje, tek ona ništa ne očekuje od sebe - ne daje niti dobija. Milica nema svoje duhovno uporište, nema "dvorište". Sve navedeno siguran je put u depresiju.
To nemanje ona smešta u avion - pothranjuje slabu nadu, (pod)svest koja šapuće da će tamo biti bolje, jer, kako cela njena generacija misli, ili bar većina, svuda je bolje nego ovde i svi su bolji nego mi. U toj mimikriji takođe neće biti "dvorišta", uparvo zato što je junakinja na put ponela sebe. No, možda će tamo, uprkos svemu, uspeti da napiše priču.
STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLjEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa
BRIŽLjIVO upakovane dve nagorele voštanice i jedna raskošna osmanska sablja pronađene u skromnoj sobi Stepe Stepanovića posle njegove smrti 27. aprila 1929. otkrile su da veliki vojskovođa nije smatrao pobede na Ceru i Solunskom frontu najvažnijim bitkama koje je vodio, već osveta srednjovekovnih srpskih vitezova izginulih u Maričkoj bici.
28. 04. 2024. u 06:30
REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti
NEMAČKA koja je glavni sponzor sarajevske „Rezolucije o Srebrenici“ pokušava da progura taj cinični istorijski falsifikat kroz Generalnu skupštinu UN u vreme jedne tragične godišnjice, oslobođenja koncentracionog logora Dahau, nespornog svedočanstva o najvećem genocidnom programu u istoriji čovečanstva čiji je autor – Nemačka.
28. 04. 2024. u 07:00
IZBACIO JE IZ STANA ZBOG DRUGE: Kako je pukla veza Katarine Radivojević i Olivera Mandića
NjIHOVA desetogodišnja veza se rasula u paramparčad kad se u životu Olivera Mandića pojavila 22 godine mlađa dama.
28. 04. 2024. u 12:13
Komentari (0)