NEMERLJIV DOPRINOS KULTURI: Komemorativni skup u dvorani SANU povodom odlaska akademika, filologa i lingviste Ivana Klajna
O LIČNOSTI i delu čuvenog, nedavno preminulog akademika Ivana Klajna, izuzetnog filologa i lingviste koga će generacije pamtiti po nezaboravnim "lekcijama" i savetima te nenadmašnim jezičkim priručnicima, juče su sa velikim poštovanjem i ljubavlju govorile njegove kolege i prijatelji, okupljeni na komemorativnom skupu u svečanoj dvorani Srpske akademije nauka i umetnosti.
Vrhunskog stručnjaka za jezik, neponovljivog profesora, autora naširoko poznatih kolumni, urednika, prevodioca, člana SANU i predsednika Odbora za standardizaciju srpskog jezika, setili su se brojni intelektualci prisutni u publici, slušajući dirljive besede Klajnovih kolega: akademika Zlate Bojović i Predraga Pipera, te profesora italijanskog Julijane Vučo.
Govorilo se o zadivljujućoj količini znanja i vanrednoj svestranosti Ivana Klajna, o nemerljivom njegovom doprinosu srpskoj kulturi i (nauci o) jeziku, koje je teško sagledati i gotovo dva meseca po odlasku ovog velikog znalca. Na njegovom Filološkom fakultetu, koji ga je ovenčao Poveljom zahvalnosti za doprinos italijanističkim i lingvističkim studijama, Klajna će pamtiti po inspirativnom pedagoškom talentu, autoritetu kojim je odisao uprkos svojoj nenametljivosti, tihom glasu, brzim i tačnim odgovorima, lako pamtljivim primerima i detaljnim analizama i sugestijama. Miran i tih, strpljiv i povučen, Klajn je hrabro "skakao" tek u odbranu svojih kolega italijanista, svestan svog značaja i moći svog autoriteta. Upravo je zahvaljujući tom svom, iz ogromnog znanja proizišlom autoritetu, on uspevao da svojim tihim prisustvom ispuni svaku prostoriju u koju bi stupio - praćen, punim poštovanja, rečima: "Stigao je profesor".
Jedna od njegovih nekadašnjih studentkinja, Julijana Vučo, podsetila nas je na karijeru Ivana Klajna koji je svojim predanim radom i zalaganjem sticao sve veća priznanja u raznim oblastima.
Najznačajnije priznanje za rad u oblasti italijanistike je prijem u slavnu firentinsku Akademiju dela Kruska - najstariju jezičku akademiju na svetu osnovanu krajem 16. veka s ciljem da neguje "čist" italijanski jezik i jednu od najuglednijih italijanskih i svetskih lingvističkih institucija, navela je Vučo i podsetila:
- Usledile su, u drugoj polovini devedesetih, nagrade "Nolita" i Ministarstva spoljnih poslova Italije za Italijansko-srpski rečnik, a 2004. i Orden Italijanske zvezde solidarnosti (Ordine della Stella della Solidariet italiana) koji mu je dodelio predsednik Republike Italije Karlo Azelja Ćampi...
Preporučujemo
VITEZ BEZ PODRŠKE: Tajno glasanje članova odeljenja za jezik i književnost SANU
26. 05. 2021. u 08:33
ISTORIČARI O DRUGOM SVETSKOM RATU: Naučni skup na Univerzitetu u Kragujevcu
24. 05. 2021. u 19:32
GLASANjE O ŠESTORICI: Sutra izjašnjavanje članova odbora za jezik i književnost SANU
24. 05. 2021. u 09:45
RAD STUDENTA IZ KRAGUJEVCA: Dragutin Ostojić najbolji u oblasti računarstva
18. 05. 2021. u 15:48
POSLEDNjI LOVAC NA NACISTE PROTIV REZOLUCIJE O SREBRENICI: Nije bilo genocida, ovo bi umanjilo značaj tog termina
Poslednjih godina često se susrećemo sa raznim pokušajima ljudi koji su pogođeni istorijskim tragedijama, ili koji imaju nameru da vode kampanju za tobože „humanitarne“ ciljeve, da tvrde da je njihovo pitanje ekvivalentno holokaustu, ili da je u stvari slučaj genocida, piše direktor Centra "Simon Vizental" dr Efraim Zurof za Jerusalem post.
17. 04. 2024. u 17:57
I ZVANIČNO: NIŠTA OD EU DOK KOSOVO NE PRIZNAMO Brisel sledeće nedelje ubacuje aneks iz Ohridskog sporazuma u Poglavlje 35
VIŠEGODIŠNjA dilema "Kosovo ili Evropska unija" koja je lebdela nad Srbijom, dobiće svoj praktični izraz sledeće nedelje sažet u bestijalnoj i zvaničnoj uceni Brisela - nema ništa od članstva u EU dok ne priznamo lažnu državu i pomirimo se sa njenim članstvom u UN.
17. 04. 2024. u 12:00
ZAŠTO SU BRUTALNO UBIJENI? Igora odgajali psi na ulici - zaboravio maternji, kad su im ga "oduzeli" DOŠLI ISPRED SIROTIŠTA i danima čekali
TUŽNA priča dečaka koji je prošao pakao na zemlji zbog svojih roditelja i dede alkoholičara. Morao je da prosi i živi na hladnoj ulici, a danas je živ zahvaljujući Džesi, Gogi, Maši i Sevi.
16. 04. 2024. u 14:14
Komentari (0)