KNJIŽEVNA KRITIKA: Tamna vedrina
ROMAN Marinka Arsića Ivkova NGDL (Niški kuturni centar 2024) uistinu potvrđuje reči njegovog autora, dobitnika Ninove nagrade za 2024. godinu, izrečene u jednom intervjuu: "humor i smeh su ozbiljne stvari, i jako duboke i jako tužne".
Foto: Privatna arhiva
U njihovu istinitost uveravamo se kroz istoriju svetske i naše književnosti, na šta je skrenuo pažnju predsednik žirija Aleksandar Jerkov. Ukoliko u sećanje prizovemo tek nekoliko dela koja je naveo, uočićemo razlike u namerama pripovedača, u njihovim pristupima temama, kao i o različitosti u kreiranju pripovedačkih postupaka. Izvesno je da je svako od njih, kao i autor NGDL-a, nastojao da postigne funkcionalnost humora i da je pažljivo birao ton pripovedanja.
Iako deluje da ova knjiga donosi "vedar humor, sarkazam i cinizam kojim obrađuje temu nasleđa devedesetih godina", odmičući sa njenim čitanjem, a na osnovu samog putešestvija junaka pripovedača, niza situacija u kojima se zatiče, kao i njihovih epiloga, u ovom istovremeno humornom, pikarskom i ratnom romanu, razumevamo koliko je zapravo ta vedrina tamna.
To zaključujemo i dok razmišljamo, na primer o junakovoj sudbini i snalažljivosti, o tome da je po potrebi isticao odgovarajuća znamenja na odgovarajućem mestu, u zavisnosti od toga na kojoj teritoriji zahvaćenoj ratom se nalazi. Istovremeno razumevamo kako su te tamne nijanse upravo srazmerne sa senkom čovekove prirode, ili pak možda s njenim pravim, istinitim licem, koje uvek pobeđuje kulturu i koje se pokazuje u kriznim situacijama - osobito za vreme velikih istorijskih potresa u kojima se, kao što je to bilo na našim prostorima, raspada država, kada izrazitu vitalnost pokazuju zlo, mržnja i netrpeljivost.
Foto promo
Sve navedeno za pisca nesklonog pesimizmu, a sklonog vedrini i humoru, spremnog da se nasmeje i manifestnosti istorije, i svom junaku kao nekom čija je priroda u potpunoj suprotnosti s njom, izvesno naklonjenom golubovima i slobodi o kojoj se, između ostalog stalno preispituje, može predstavljati veliki izazov. Rezultat tog izazova, kazali bismo čitajući NGDL, jeste prirodna mera vedrine i tmine, sreće i nesreće, slobode i neslobode, mita i stvarnosti, života i književnosti.
Utisak o njoj dominira čak i sa znanjem da u kriznim istorijskim okolnostima stvarnost postaje nadrealna, pa da se čovek može zateći na sopstvenoj sahrani, i da ljudi prihvataju istinu da ratovi zapravo nikada ne prestaju: "Ratovi se završavaju samo za one koji poginu. Za ostale ... za ostale oni nemaju kraja. Iza svakog rata vuče se beskrajan rep".
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)