OTPAD KAO RESURS: Kako Srbija može da pretvori smeće u energiju
ZAMISLITE Srbiju u kojoj umesto nesanitarnih deponija imamo zelene površine i funkcionalne sisteme koji otpad pretvaraju u korisnu energiju i sirovine. Taj cilj sve je bliži realnosti, ali da bi se ostvario, neophodno je potpuno promeniti način upravljanja otpadom u zemlji. U Evropskoj uniji koncept pretvaranja otpada u energiju integriše se u strategiju zatvaranja deponija i maksimalnog iskorišćavanja otpada kao resursa. Srbija, iako polako usvaja ovaj trend, još uvek je na početku tog procesa.
Foto Pixabay free images
Kako otpad postaje energija
Umesto da smeće leži na deponijama i truje okolinu, moguće je njegovim kontrolisanim sagorevanjem u energanama na otpad (waste-to-energy) dobiti toplotnu i električnu energiju za domaćinstva i industriju. Svaka tona otpada sagorevanjem može dati znatno više energije nego što bi se dobilo samo sakupljanjem gasa iz deponija — čak oko 600 kWh električne energije po toni, nasuprot oko 65 kWh kod običnog deponovanja. Ovakve energane u razvijenim evropskim zemljama poput Austrije, Danske, Švedske i Nemačke uspešno pretvaraju otpad u energiju, značajno smanjujući količinu otpada na deponijama i smanjujući emisije štetnih gasova.
Reciklaža kao preduslov
Da bi otpad mogao efikasno da se koristi za energiju, prvo mora da prođe kroz sistem selekcije i reciklaže. To znači da se izdvajaju materijali poput metala, plastike, papira ili građevinskog otpada pre nego što se oni šalju na spaljivanje ili odlaganje. Time se obezbeđuje već nivo očuvanja resursa i smanjuje pritisak na prirodne sirovine.
Stručnjaci ocenjuju da bi efikasnija reciklaža i prerada otpadnih materijala ne samo smanjila zagađenje, već i obezbedila relevantne sirovine za industriju i smanjila potrebu za uvozom.
Regionalni centri i infrastruktura
Jedan od ključnih koraka u transformaciji otpada u resurs su regionalni i reciklažni centri: objekti gde se otpad prikuplja, sortira i priprema za dalju preradu ili iskorišćavanje. Njihova izgradnja jedan je od strateških ciljeva Ministarstva zaštite životne sredine, koji bi omogućio bolju organizaciju i smanjio pritisak na nesanitarne deponije širom zemlje.
Energetski i ekološki potencijal
Prelazak na sistem u kome se otpad koristi kao energent donosi višestruke koristi: Smanjenje zagađenja i uticaja na životnu sredinu. Proizvodnja čiste energije koja može da doprinese energetskim potrebama domaćinstava i industrije. Smanjenje zavisnosti od fosilnih goriva i podsticaj zelenoj tranziciji. Procene pokazuju da bi Srbija mogla pokriti značajan deo svoje potrošnje energije upravo kroz ovakav način upravljanja otpadom — ali to zahteva modernu infrastrukturu, jasne propise i odgovarajuće investicije.
Umesto da otpad bude problem koji zatrpava deponije i ugrožava zdravlje ljudi, ispravno upravljanje otpadom može ga pretvoriti u dragocen resurs — sirovinu i energiju. Reciklaža, regionalni centri i energane na otpad zajedno čine novu paradigmu u upravljanju otpadom koja Srbiji otvara vrata ka ekološki odgovornijoj i energetski održivoj budućnosti.
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
"PRIPADA NAMA - NE DANSKOJ, NI SAD" S Grenlanda poslata jasna poruka: "Niko nema pravo da odlučuje umesto nas"
LIDERI pet najvećih političkih partija Grenlanda objavili su zajedničko pismo u kojem naglašavaju da Grenland nije deo ni SAD ni Danske, već da pripada Grenlanđanima, i da zahtevaju od Sjedinjenih Američkih Država da nemaju nikakvu kontrolu nad tim ostrvom.
10. 01. 2026. u 11:52
Komentari (0)