KAPITAL SAD ZAVOLEO JABUKE I VINOVU LOZU: Investicije u poljoprivredno zemljište ove godine uglavnom stižu iz zarade u unosnim delatnostima

S. B.

06. 09. 2022. u 09:59

POLjOPRIVREDNO zemljište se u Srbiji, zavisno od regiona, u proseku prodaje po ceni od 5.050 evra, u Južnoj i Istočnoj Srbiji do 12.300 evra, koliko hektar košta nedaleko od prestonice.

КАПИТАЛ САД ЗАВОЛЕО ЈАБУКЕ И ВИНОВУ ЛОЗУ: Инвестиције у пољопривредно земљиште ове године углавном стижу из зараде у уносним делатностима

Foto: D. Dozet

Srednja vrednost parcela, kako pokazuju podaci Republičkog geodetskog zavoda za drugi kvartal ove godine, u odnosu na lane, veća je za nepunih 1.000 evra u Šumadiji do blizu 4.000 evra u Sremu i Beogradu. Upućeni objašnjavaju da potražnju ne diktira profit u ratarstvu, jer ga ove godine i nema, već investicije ljudi iz drugih biznisa.

U nekretninama je, tokom ova tri meseca, obrnuto čak dve milijarde evra. Poljoprivredno zemljište je u ovoj cifri učestvovalo s tri odsto - 53,2 miliona evra.

- Najveći promet zemljišta je bio u Zrenjaninu, Somboru, Pančevu i Subotici, a hektar košta od 7.000 do 10.000 evra - ističu u RGZ. - Veliki je dijapazon cena. U Zaječarskom i Topličkom kraju hektar košta od 1.500 do 2.000 evra, ali su se prodavali i za 350 evra, baš kao i za 10.000 evra. Sam promet je u porastu u odnosu na prethodnu godinu za 6,4 odsto. Potražnja za poljoprivrednim zemljipštem je na sličnom nivou tokom poslednje četiri godine.

Za ratarima je teška godina. Ma koliko su potrošačima cenovnici papreni, retki su proizvođači koji će profitirati. Suša je obrala i dobit. Zato, Zoran Matijević, suvlasnik industrije mesa "Matijević", veruje da potražnja za zemljom ne stiže iz tih redova.

- Pratim poslednjih godina ko prodaje i ko kupuje zemlju - kaže Matijević. - Mislim da nije bilo prodaje nekog velikog imanja, većeg od 1.000 hektara. Prodavale su se manje parcele. Ima biznismena iz Beograda koji žele da investiraju u zemlju. Inflacija je u svetu i ljudi se boje obezvređivanja novca. Advokati, ljudi koji posluju u informacionim tehnologijama i sličnim sektorima, imaju višak kapitala. Oni bi svi da gaje jabuke i vinograde. Ali ne ide to tako lako. Zalete se, kupe od 20 do 30 hektara, ali ne mogu da nađu čoveka da im vodi taj posao. Ako vi i vaša porodica niste u tome, ako vi ne nosite taj posao, to teško može da uspe. Ljudi se zaleću. Cene diktira potražnja, nje ima, ali nije tako velika. Čuju se stare priče kako je sve više ljudi, a sve manje zemlje, ali ništa to nije tako u praksi. Ne verujem mnogo ni u priče o zaparloženim oranicama. Jedino zemljište koje nije uslovno za poljoprivrednu proizvodnju. 

MAKSIMALNI IZNOSI

MAKSIMALNE cene hektara izgledaju znatno drugačije. Najskuplja zemlja u Severnobačkom okrugu je prodata za 17.750 evra, a približno toliko je koštala i u Severnobanatskom i Srednjobanatskom okrugu. U Sremu je najskuplji hektar, prema podacima RGZ, išao do 43.550 evra, a u Beogradu do čak - 59.800 evra. Kada se ovi iznosi porede sa prethodnim godinama, razlika je značajna.

POTENCIJAL

IZVEŠTAJ o prometu nekretnina otkrio je nedavno da je najveća transakcija među poljoprivrednom zemljištu obavljena u okolini Rume. Imanje od 5,66 hektara je prodato za milion evra.

- Iskreno ne verujem da je tu reč o običnom poljoprivrednom zemljištu - smatra Zoran Matijević. - Verujem da ono ima značajan građevinski potencijal i da je zato dostiglo tu cenu. U Severnobačkom okrugu se zemljište koje valja plaća od 10.000 do 12.000 evra hektar. U Banatu košta od 5.000 do 10.000 evra.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

AKO NEKOM POZAJMITE OVU KNJIGU, NE OČEKUJTE DA VAM JE VRATI!