ŠTA JE MOBING? Zakon i praksa
NAJČEŠĆE pitanje poslodavaca je kako razgraničiti mobing od manipulacije mobingom od strane zaposlenih – zloupotrebe prava na zaštitu iz lukrativnih razloga?
Foto PKS
Po Zakonu o sprečavanju zlostavljanja na radu mobing je ponašanje kojim se zaposlenom vređa lično i profesionalno dostojanstvo, stvara ponižavajuće radno okruženje i pogoršavaju uslovi rada, sa ciljem eliminisanja iz organizacije.
Manifestuje se omalovažavanjem, onemogućavanjem komunikacije, napredovanja, izolacijom, kontrolama radi „lova u greškama“, nekonstruktivnim kritikama radi relativizovanja rezultata, uskraćivanjem informacija potrebnih za rad...
Poznat je i „sindrom punog i praznog stola“ – pretrpavanje poslom radi onemogućavanja realizacije ili oduzimanje poslova radi stvaranja osećaja suvišnosti, kako kod samog zaposlenog tako i u timu. Motivi mobinga mogu biti emocionalni (ljubomora, animozitet, rivalstvo...) i strateški (višak zaposlenih maltretiranjem naterati da sam ode, radi oslobađanja poslodavca od obaveza pri otkazu).
Mobirajuće ponašanje podrazumeva trajanje/ponavljanje, što znači da konflikt nije mobing. Konflikt je afekat, koji se može disciplinski sankcionisati, a mobing je umišljaj, koji se utvrđuje u zakonom predviđenom postupku.
Foto Shutterstock
Poremećeni odnosi među zaposlenima stvaraju neprofitno i nelojalno okruženje, a tužbe kvare imidž, posebno zbog mogućnosti objave presude u medijima, što ni jedan poslodavac ne želi.
S druge strane, zaštita od mobinga daje zaposlenima mogućnost zloupotrebe iz lukrativnih razloga. Prijavljivanje mobinga često krije drugi motiv: stvaranje alibija za loš rad - „slabo radim jer sam „žrtva“ mobinga, „optužiću kolegu, pa ću ga eliminisati kao konkurenciju“, „zaštitiću se od otkaza“, „tražiću naknadu štete“, „osvetiću se jer nisam dobio što sam očekivao“...
Poslodavac je pred izazovom: kako procesuirati i utvrditi stvarni mobing, a kako zloupotrebu prava na zaštitu, u skladu sa zakonom i etičkim kodeksima? Odgovor otežava i prebacivanje tereta dokazivanja sa zaposlenog (tužioca) na poslodavca (tuženoga). Zbog disbalansa moći, koja je na strani poslodavca, zakon zaposlenom daje procesnu olakšicu.
Dovoljno je da on postojanje mobinga učini verovatnim, a poslodavac je dužan da dokazima mobing ospori. Kako je „učiniti verovatnim“ mnogo lakše nego dokazati negativnu činjenicu, zakon poslodavcu daje pravo na utvrđivanje zloupotrebe prava na zaštitu. Ako interni pokušaj rešenja spora ne uspe, poslodavac može pokrenuti postupak utvrđivanja zloupotrebe. Kako Zakon o radu ne poznaje disciplinski postupak, najbolje je da poslodavac ovaj postupak uredi internim aktom. Mnogi zloupotrebu prava na zaštitu predviđaju kao otkazni razlog, shodno čl. 179. stav 3., tačka 8. Zakona o radu. Kriterijumi za utvrđivanje zloupotrebe zavise od konkretne situacije, a o primerima će biti reči na seminaru Mobing i manipulacija mobingom – zakon i praksa, koji organizuje Privredna komora Srbije 9. marta.
Čest razlog prijavljivanja mobinga je i različito shvatanje diskrecionih prava iz ugla menadžera i zaposlenog. Mendžer misli da postupa u okviru ovlašćenja, a zaposleni da su ona prekoračena i izvršen mobing prema njemu. Zato je važno internim aktima što preciznije urediti obim diskrecionih prava i sa tim upoznati zaposlene, radi prevencije sporova.
Restoran Miya Galerija
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTORestoran Miya Galerija
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTO
"TREBA ODATI PRIZNANjE VUČIĆU I SRBIJI, MORAMO ZAŠTITI SRBE OD KURTIJA" Montgomeri očitao lekciju medijima u CG o Kosovu i Metohiji
U INTERVJUU za crnogorski "Dan", Vilijam Montgomeri, bivši američki ambasador u SR Jugoslaviji, osvrnuo se na situaciju na Kosovu i Metohiji.
15. 05. 2026. u 13:16
Srušio se avion kod glavnog grada: Poginuli svi putnici i pilot
Vazduhoplovna civilna uprava Južnog Sudana saopštila je danas da se srušio avion jugozapadno od glavnog grada Džube, pri čemu je poginulo svih 14 osoba koje su bile u letelici.
27. 04. 2026. u 16:49
FARMER OSTAVIO 5 KRAVA NA PUSTOM OSTRVU: 130 godina kasnije naučnici nisu mogli da veruju šta vide
PRIČA o pet krava ostavljenih na izolovanom ostrvu Amsterdam u Južnom okeanu prerasla je u jedno od najneobičnijih poglavlja moderne biologije.
14. 05. 2026. u 14:24 >> 20:55
Komentari (0)