NAUČNICIMA U FEBRUARU STIŽU UVEĆANE ZARADE: Plata istraživača od 90.000 do 150.000 dinara
Naučna zajednica u Srbiji prvu uvećanu platu, nakon 13 godina, dobiće srednim februara kada treba da im "legne" januarska zarada. Naime, od Nove godine zaživeo je novi obračun plata u nauci, koji podrazumeva da će naučnici ubuće biti plaćeni po zvanjima, umesto po kategorijama kao što je do sada bio slučaj.
Foto: pixabay
Zarade su bile jedan od najvećih problema na koji su istraživači ukazivali, a sada kada je to rešeno, oni smatraju da je potrebno ići dalje i rešiti status istraživača na fakultetima, doneti katalog radnih mesta, povećati izdvajanja za nauku iz budžeta...
A kada je reč o novim zaradama, one će se kretati od 90.000 do 150.000 dinara.
- Plata naučnog savetnika ubuduće bi trebala da iznosi 151. 200 dinara, višeg naučnog saradnika 126.200, naučnog saradnika 107.000, dok bi plata istraživača saradnika trebala da bude 90. 400 dinara i sve povećane za 10 odsto, koliko je najavljeno povećanje plata za sve zaposlene u javnim službama - kaže za naš list dr Đurđica Jovović, predsednica Sindikata nauke. - Ono što sada sigurno znamo, jesu koeficijenti za obračun plata po zvanjima i garancije Ministarstva da plata po novom neće biti nikome smanjena.
Naša sagovornica, međutim upozorava da nije rešen problem ugovora o radu istraživača zaposlenih na fakultetima.
- Iako je Ministarstvo nauke 2022. godine donelo Program institucionalnog finansiranja, koji predviđa ugovore o radu u vremenu trajanja naučnog zvanja od pet godina, a za naučne savetnike na neodređeno, svega oko polovine fakulteta u Srbiji primenjuje ovaj Program, dok ostala polovina i dalje sa istraživačima potpisuje ugovore na godinu dana - kaže ova naučnica. - Osim toga nije rešen ni status istraživača na fakultetima i u tom smislu je Ministarstvo formiralo radne grupe koje su u prethodnoj godini vrlo intenzivno radile na rešavanju ovog problema, ali do konačnog rešenja se nije došlo, između ostalog i zbog zbora, jer vlada u tehničkom mandatu nije mogla da usvoji izmenu Zakona o nauci i istraživanjima, koji predviđa rešavanje ovog problema.
Bez evaluacije 13 godina
Problem sa kojim se naučna zajednica dugo sučavala bila je kategorizacija (evaluacija rada istraživača) koja je poselednji put urađena 2011. godine i to na osnovu rezultata rada iz perioda od 2006. do 2010. godine. Đurđica Jovović podseća da je oko 80 odsto istraživača ostalo oštećeno u niskim kategorijama, sa razlikom u platama između najviše i najniže kategorije, unutar istog zvanja od oko 70.000 dinara i tako 10 godina.
Pored ovoga, ostalo je i pitanje donošenja Kataloga radnih mesta zaposlenih u nauci (institutima), kao i rešavanje statusa neistraživačkog kadra u institutima, odnosno administrativno-tehničkog osoblja i pomoćnog osoblja.
- Ministarstvo je prošle godine formiralo radnu grupu koja je radila na izmenama postojećeg Zakona o nauci, kako bi institucionalno finansiranje moglo u potpunosti da počne sa primenom, ali ove izmene, kao i puna realizacija institucionalnog finansiranja će morati da sačena formiranje nove vlade - ističe Đurđica Jovović.
Kada govorimo o budžetu za nauku, on je povećan u odnosu na prošlogodišnji, ali to još uvek nije dostiglo nivo od jedan odsto. To, kaže Đurđica Jovivić, ne samo da nije dovoljno za brži i kvalitetniji razvoj nauke, već je daleko od evropskog standarda, jer se u pojedinim zemljama za nauku izdvaja četiri odsto i više.
Preporučujemo
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)