POTRAGA ZA KRUNAMA NEMANJIĆA: Naučnici rasvetljavaju mitove o srednjovekovnim vladarskim insignijama

B. SUBAŠIĆ

20. 12. 2022. u 17:00

KRUNE Nemanjića vekovima raspaljuju maštu u srpskom narodnom predanju koje im je pripisalo svojstva relikvija koje čuvaju deo moći velikog doba srednjovekovne Srbije. Pominju se tri, navodno, originalne koje se sada nalaze u Beču, Budimpešti i na Cetinju.

ПОТРАГА ЗА КРУНАМА НЕМАЊИЋА: Научници расветљавају митове о средњовековним владарским инсигнијама

Foto: Vikipedija

Tako se u vestima o krunisanju knjaza Nikole Petrovića, 1910, naglašavalo da je on poneo "jedinu sačuvanu nemanjićku krunu" koja je pripadala kralju Stefanu Dečanskom. Ona se i danas čuva na Cetinju i povremeno izaziva polemike između onih koji se drže ovog modernog predanja i onih koji veruju naučnim dokazima.

Upravo naučnici ukazuju da srednjovekovni vladari nisu mogli da budu krunisani plišanim klobukom koji se čuva na Cetinju, ma koliko bogato on bio ukrašen vezom, zlatnim ukrasima, dragim i poludragim kamenjem i - baroknim ikonicama.

- Već na prvi pogled vidi se da je pliš "krune Stefana Dečanskog" uverljivo nov, što isključuje njegovo srednjovekovno poreklo, a da ne govorimo o baroknim ukrasima - kaže dr Dušica Bojić, direktor Istorijskog muzeja Srbije. - Iako se vodi pod imenom "krune Stefana Dečanskog", to je približno crkvena mitra koju pravoslavni arhijereji nose tokom bogosluženja. Srednjovekovne vladarske krune izgledale su mnogo drugačije. Njih ćemo uskoro moći ponovo da vidimo, jer je Istorijski muzej Srbije organizovao naše najvrsnije stručnjake koji su na osnovu živopisa napravili idealne rekonstrukcije iz doba Nemanjića i despotovine.

Nauka nema odgovor kakva je sudbina originalnih srednjovekovnih kruna srpskih vladara, da li su tokom ratova s Osmanlijama uništene ili opljačkane. U gorem slučaju one su raskomadane, da bi se iz njih izvadilo drago kamenje, a zlato je pretopljeno. Druga, bolja mogućnost je da su ukradene i sačuvane u nekim riznicama.

Rivalitet

NAUČNICI smatraju da je u stvaranju legende o kruni Stefana Dečanskog kumovao rivalitet vladarskih kuća srpskih država Srbije i Crne gore u 19. i 20. veku.

- Još je vojvoda Mirko Petrović ubeđivao kneza Mihaila Obrenovića, koji u braku nije imao dece, da usvoji njegovog sina Nikolu, budućeg crnogorskog kneza, kako bi ovaj nasledio presto Srbije - kaže dr Dušica Bojić. - U trenutku krunisanja kralja Nikole ,1910. vladao je rivalitet sa Karađorđevićima pa je "kruna Stefana Dečanskog" bila politički argument da su Petrovići "pravi" naslednici Nemanjića.

Poznati istoričar dr Aleksa Ivić je 1935. godine na osnovu arhivskih dokumenata objavio naučni rad o dve sačuvane krune iz doba srpske despotovine. Onu koja se i danas nalazi u Palati Hofburg u Beču je 1605. Stefanu Bočkaiju, knezu Transilvanije, poslao turski sultan u vreme njihovog savezništva. Krunu, za koju neki naučnici smatraju da je pripadala despotu Stefanu Lazareviću, veliki vezir Lala Mohamed predao je Bočkaiju 11. novembra 1605. na Rakoškom polju. Već sledećeg dana transilvanskog kneza je pred njegovim prestonim gradom Vacom sa sličnim poklonom dočekala delegacija grada Kronštata, današnjeg Brašova. Oni su mu poklonili plen iz boja sa Turcima, srpsku despotsku krunu i zlatom izvezeni pojas, za koje je dr Ivić utvrdio da su završili u u budimpeštanskom muzeju.

 - Za nemanjićkim insignijama se traga vekovima, ali na žalost nas Srba, njihova sudbina je i dalje nepoznata - kaže istoričar Nebojša Damnjanović, kustos- savetnik Istorijskog muzeja Srbije u penziji. - Postojala je nada da su neke od kruna sačuvane i tražene su u Beču, Budimpešti, Bobovcu u Bosni, ali one nisu potvrđene ili nisu nađene, što ne znači da treba odustati od traganja. Onom krunom iz Beča trebalo je da bude krunisan kralj Milan Obrenović, ali je Austrija u poslednji čas odbila da mu je da. U svakom slučaju "kruna Stefana Dečanskog" sa Cetinja nema veze ni Dečanskim, ni sa srednjim vekom, najverovatnije je reč o mitri iz 18. ili 19. veka. Srpske vladarske krune bile su "steme" nalik onima koje su nosili romejski carevi.

Damnjanović je najviše muzeološko zvanje stekao upravo knjigom "Krunisanje srpskih vladara", koju je napisao u saradnji sa arhitektom i heraldičarom Dragomirom Acovićem.

- On je kao vrhunski ekspert isključio i najmanju mogućnost da se na Cetinju čuva srednjovekovna kruna - kaže Damnjanović. - Postoje neke pretpostavke da je reč o mitri koju je Petar Prvi Petrović Njegoš dobio kada ga je karlovački mitropolit Mojsije Putnik hirotonisao u vladiku i da je ona vremenom u predanju od "arhijerejske krune" postala "kruna Dečanskog". Po drugoj pretpostavci, reč je o poklonu Njegošu, pristiglom iz Rusije, koja je bila pokrovitelj Crne Gore, bez koje ona doslovno ne bi mogla da postoji. Te osnovane pretpostavke niko nije istraživao, pa je preovladao mit.

 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

A ONDA SU SRBI POČELI SA ZLOČINOM! Rusija ismeva Nemačku, oduševljena šta su Srbi uradili pred meč sa Engleskom! (VIDEO)