U SRCU JE NOSILA I TUGU I PESMU IZ JASENOVCA: Smilja Kotur, izvođač tradicionalnih srpskih pesama, preselila se u večnost

D. MATOVIĆ

01. 02. 2022. u 23:27

OTIŠLA je Smilja Kotur (1928-2022), devojčica rođena u Jasenovcu koja je sa 13 godina dospela u pakao logora Stara Gradiška i žena koja je bila jedinstvena pojava na muzičkom nebu Srbije.

У СРЦУ ЈЕ НОСИЛА И ТУГУ И ПЕСМУ ИЗ ЈАСЕНОВЦА: Смиља Котур, извођач традиционалних српских песама, преселила се у вечност

Smilja Kotur, Foto P. Todorović

Posle duže bolesti, preminula je u 94. godini, a biće sahranjena danas na groblju Lešće u Beogradu.

Uzbudljiva je i teška Smiljina životna priča. Sa svojom porodicom i ostalim Srbima, odvedena je u logor Stara Gradiška. Po završetku rata vratila se u svoj rodni Jasenovac, koji je, zbog građanskog rata, morala zauvek da napusti. A, onda je u Srbiji, u 88. godini snimila prvi album kao jedan od najznačajnijih pevača tradicionalnih srpskih pesama.

- Život majku nije mazio - kroz suze nam govori Smiljina ćerka Dušanka.

- Imala je mnogo problema koje je nosila lako i s optimizmom. Nežna i pažljiva. Bila je jaka, iako je izgledala krhko. I ovog puta se nadala da će se izvući, ali u tim godinama, nema više. Mojoj sestri Gordani, meni, unucima i praunucima mnogo nedostaje.

Logor u Staroj Gradiški, Foto Arhiva

Srećno Smiljino detinjstvo, odrastanje uz predanja o svom rodu i pevanje u pravoslavnom crkvenom horu, prekinuo je Drugi svetski rat. U stočnim vagonima, 1942. godine, prebačena je u zloglasni logor. Od sigurne smrti nju, majku i obe sestre spasao je premeštaj u nemačke i austrijske radne logore, dok su njen otac Čedomir i još osam članova porodice stradali od ustaške kame.

Po završetku rata, kao član KUD "Jasenovac", gostovala je na folklornim smotrama i festivalima. Izvodila je srpske tradicionalne pesame Zapadne Slavonije, čije je napeve naučila od majke i starijih rođaka, a koji su danas gotovo nestali. Kao izuzetno talentovanoj pevačici, nuđeno joj je da se preseli i doškoluje u Beogradu kako bi postala jedna od solistkinja Radio Beograda. Ona je, međutim, to odbila želeći da ostane u rodnom kraju. U Beograd je, ipak, došla 1991. Tu je posle gotovo tri decenije pevačkog zatišja, stekla novo pevačko društvo. Unuk ju je upoznao sa Draganom Tomić, koja izvodi srpske tradicionalne pesme i svira kaval.

- Našla se u krugu pevača najmlađe generacije iz Beograda - navodi Svetlana Spajić, čuvena pevačica tradicionalnih pesama.

- Devojke su pokazale veliku privrženost i ljubav prema Smilji i jasenovačkoj pesmi i uložile mnogo truda da je savladaju i propevaju. Smilja se, tako, potvrdila kao posvećen učitelj i kazivač. Kako to često biva, susreti sa prilježnim, zainteresovanim slušaocima pokrenuli su, nakon nekog vremena, čitavu lavinu pesama iz pevačicinog sećanja.

saradnja Sa Svetlanom Spajić i Draganom Tomić, Foto D. Strahinić

Uz podršku World music asocijacije Srbije, snimila je 2016. dvadeset četiri numere za album "Pesme iz Jasenovca".

- Smilja je bila autentična pevačica iz naroda koja je nosila tradiciju sa sobom. Svoje znanje je nesebično prenela mlađima i veoma smo ponosni na ono što je ostavila - kaže etno-muzikolog Marija Vitas, urednik časopisa "Etnoumlje" i zamenik direktora World music asocijacije Srbije.

IVANA NEŠOVIĆ: BAKA ZA PONOS

BAKA Smilja je dočekala unuke i praunuke. Jedna od njih je nekadašnja srpska reprezentativka, odbojkašica Ivana Nešović. Ona je uvek isticala da ima baku za ponos, a u jednoj video-poruci joj je poručila:

- Draga moja nano! Želim da ti kažem da sam veoma ponosna na tebe i presrećna što sam baš ja tvoja unuka. Putujem svuda po svetu, upoznajem razne ljude, mlade i stare, ovakve i onakve. Ali ti si definitivno pobednik! I moja omiljena ličnost. I svaki put kad se vratim, niko me ne oduševi kao ti.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

AKO NEKOM POZAJMITE OVU KNJIGU, NE OČEKUJTE DA VAM JE VRATI!