JEDINSTVENA IZLOŽBA U U KRUŠEVCU: Šta je stvarnost, a šta legenda o Moravskoj Srbiji
ZBOG velikog interesovanja izložba "Moravska Srbija između stvarnosti i legende" biće pred posetiocima Narodnog muzeja u Kruševcu sve do septembra. Postavka o manje poznatim detaljima srednjovekovne istorije Kruševca i Srbije, koja otkriva šta se događalo uoči, tokom i posle Kosovskog boja 1389. godine, nastala je tokom obimnog istraživanja stručnjaka u okviru projekta nastalog uz finansijsku podršku Ministarstva kulture i grada Kruševca.
Foto S. Babović
Cela izložba je interaktivna i osim sa ključnim okršajem sa Osmanlijama na Gazimestanu, posetioci mogu da se upoznaju i sa osnivanjem kruševačkog grada 1371. godine, gradnjom crkve Lazarice, prvim godinama stolovanja osnivača srednjovekovne prestonice Lazara Hrebeljanovića (1329-1389). U najavi je i specijalna publikacija.
- NAŠ tim istražio je društveni, politički i ekonomski život Moravske Srbije i 14. veka uopšte, a govorimo i o privredi, odevanju, ishrani, medicini - napominje istoričarka Sanja Rutić - Vorotorović, koautorka izložbe. - Na šest panoa nalazi se opisani pretpostavljeni tok Kosovskog boja. Podvlačimo da su činjenice: mesto, vreme, akteri i pogibija oba vladara, Lazara sa jedne, i sultana Murata sa druge strane.
Stručnjaci su se u radu osvrnuli i na legende, pisanje i odjek nakon Kosovskog boja. Poseban doprinos dali su savetnici Natalija Topličanin, Bogdan Vučković, Dimitrije Borotović, Jelena Stojković.
- Ovaj poduhvat nije samo namenjen kruševačkoj publici, cilj je da ova izložba bude predstavljena svuda gde je to moguće i pronese priču o Kruševcu kao o centralnom gradu u srednjem veku, ali i priču o Moravskoj Srbiji - napominje koautor Goran Vasić, direktor Narodnog muzeja u Kruševcu.
PRIČA o osnivaču grada posebno je značajna. Izvesno je da se otac budućeg kneza Lazara zvao Pribac, ali je zanimljivo da Lazar nije dobio prezime po očevom imenu, što je bio običaj u srednjovekovnoj Srbiji. Zna se i da mu je otac službovao na Dušanovom carskom dvoru, gde je obavljao poslove peharnika i logoteta. Njegov ugled preneo se na sina. Hrebeljanović se oko 1353. godine ženi Milicom, potomkom Nemanjinog sina Vukana. Usledile su dramatične godine borbe za prevlast srpskih velikaša.
OD NAKITA DO LEKA
U OKVIRU postavke o Moravskoj Srbiji prikazan je i deo pretpostavljenog oružja iz srednjeg veka, posuđa, keramike, nakita. Kao i kompletan rodoslov Lazarevića, činjenice iz života kneza Lazara i njegovih potomaka, razvoj crkve Lazarice kao dvorske crkve podignute nakon rođenja despota Stefana Lazarevića, prikaz bisera moravske arhitekture, ali i zanimljive informacije o srednjovekovnoj ishrani, lečenju, odevanju.
Preporučujemo
SPREMITE SE ZA KIŠU I SNEG Hitno se oglasio RHMZ: Ovi delovi zemlje prvi na udaru (FOTO)
07. 12. 2025. u 17:03
EVO KO IMA PRAVO NA VEĆU PENZIJU: Stavka koja ne ulazi u staž povećava ček
07. 12. 2025. u 14:47
SVAKI PRELAZAK PREKO PRUGE NOSI RIZIK: Pokrenuta kampanja „Dobro pazi - voz nailazi“
07. 12. 2025. u 11:21
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)