MEHANIZOVANA, GRUBA I NEPRIVLAČNA AMERIKA: Teslino putovanje u SAD bilo je dostojno zapleta romana Agate Kristi
KRAJEM 1882. godine Tesla će napustiti Peštu i otići, sa preporukom, u Pariz kod Ferencovog brata Tivadara Puškaša koji je bio glavni u „Edisonovoj kontinentalnoj kompaniji” u Parizu.
Foto: Muzej Nikole Tesle
Mačvanin Panta Mihailović, iz Bogatića, koji je prvi instalirao telefon u Beogradu i Srbiji, poznavao se sa Nikolom Teslom i sa njim družio u Pešti. O tome kako je Tesla otišao u Pariz, iz svog ugla, svedočio je u listu "Vreme": „Čim sam stigao u Peštu, i, odem direktoru jedne elaktro-tehničke firme, nekom Puškašu, i kako sam se pojavio na vratima, on me i nepogleda dobro. Radi čovek dalje svoj posao.
- Znate, ja imam jednog čoveka, Srbina, kao što ste vi, koji na vas tako neverovatno liči da sam mislio da je on ušao.
- Šta je taj Srbin? - zapitah ga.
- Radi ovde kod mene.
- To će biti neki Srbin iz Austrije? - rekoh ja.
- Verovatno.
Dakle upoznah se sa Teslom. Uveče smo već bili u kafani. Pili „bratstvo”. Najbolji prijatelji. Zaista, ličili smo jedan na drugog neverovatno. Ja ga na kraju zapitah:
- Što si se, bre Nikola, vezao za tako bednu službu? Radiš kao prost radnik, instaliraš telefone.
- Bi ja, - reče on - ali ne znam gde ću?
- Hoćeš kod Simensa u Berlin? Da te preporučim?
- Jok. Ne marim da radim kod Švaba.
- Pa hoćeš li kod Edisona?
Imao sam kod pariskog Edisonovog preduzeća prijatelja, Poljaka, i mislio sam da preporučim tamo Teslu.
- Oću vala - reče odlučno Tesla.
Tako ga preporučih i on ode u Pariz.
"Grad svetlosti u to vreme imao je više od dva miliona stanovnika. Njegova arhitektura, mostovi na Seni, Notr Dam... na mladog Teslu delovali su bajkovito. „Nikada neću zaboraviti duboki utisak koji je čarobni grad ostavio na mene. Nekoliko dana po dolasku, lutao sam potpuno zbunjen novim prizorima. Neodoljivih izazova bilo je mnogo, ali su moji prihodi, avaj trošeni odmah po dobijanju” - pisao je Tesla, opisujući kasnije svoje prve impresije o Parizu. U Francuskoj je ostao godinu i po dana. Stanovao je u siromašnom delu, na Bulevaru Sen Marsel. Odatle je svako jutro išao pešice do siromašnog predgrađa Ivri gde je bila smeštena fabrika u kojoj je radio. Samo predstavništvo Edisonove kontinentalne kompanije bilo je u centru Pariza pored Opere Garnije.
NA PUTU do posla, bez obzira na vremenske prilike, najpre bi otplivao svoju zadatu normu na kupalištu na Seni, pa bi još sat vremena pešačio do posla. Dobar glas stečen u Budimpešti, potvrdio je u Parizu. Teslina firma poslovala je širom Francuske i Nemačke. Kako bi otklonio određene probleme na centrali u Strazburu Tesla će u ovom gradu provesti četiri meseca i deset dana, od oktobra 1883. do februara 1884. godine. Njegov prijatelj iz Pešte, Antal Sigeti, koji je sa njim zajedno stigao u Francusku, sa njim je radio i u Strazburu.
Foto: Iz knjige "Tesla- Srbin sam"
Tesla je sve vreme, uporedo sa poslom, pokušavao da pronađe i zainteresuje finansijere za realizaciju i korišćenje njegovog pronalaska. To nije bilo nimalo lako, jer se radilo o ozbiljnim sredstvima. U prvi mah izgledalo je da će mu to poći za rukom u Strazburu. Tu će 18. oktobra 1883. godine potpisati svoj prvi poslovni ugovor, koji je trebalo da mu omogući komercijalizaciju njegovog otkrića. Po ugovoru Tesla je trebalo da izradi pilot projekat radnog modela, što je i učinio uz Sigetijevu podršku i asistenciju: „(...) čim sam našao vremena, pošto sam doneo iz Pariza potrebne materijale, pristupio sam konstruisanju jednostavnog motora u mašinskoj radnji prekoputa železničke stanice. (...) kada sam konačno imao zadovoljenje da gledam rotaciju izazvanu naizmeničnom strujom, bez kliznih kontakata i komutatora kao što sam i predvideo godinu dana ranije”.
Tako se dogodilo da je prvi Teslin indukcioni motor svetlost dana ugledao u Strazburu, krajem 1883. godine. Ovde je Tesla sklopio svoj prvi ugovor koji je potpiso ćirilicom.
Pošto se u narednom periodu ništa ozbiljno nije dogodilo na komercijalizaciji njegovog pronalaska u Evropi, Tesla se osećao deprimirano i frustrirano. U Parizu se družio sa kolegama Amerikancima čije je simpatije osvojio majstorskim umećem igranja bilijara. Na predlog Engleza, Čarlsa Bačelora, Edisonovog čoveka od poverenja i bliskog prijatelja, direktora njegove fabrike u Parizu, Tesla će napustiti Evropu i otići da okuša sreću u glavnoj Edisonovoj fabrici u Njujorku.
TESLINO putovanje za Ameriku bilo je dostojno zapleta romana Agate Kristi. Na železničkoj sanici Sain Lazareu u Parizu, dok je voz polazio za Avr, shvatio je da je pokraden i da je ostao skoro bez novca i karata za put. U deliću sekunde trčeći pored voza koji je kretao odlučuje da uskoči u vagon. Iz Avra je brodom otplovio za Liverpul. Uz dosta sreće ukrcava se u liverpulskoj luci na brod City of Richmond i kreće preko Atlantika sa minimalnim prtljagom: par pesama, paketom proračuna vezanih za nerešivi integral i leteću mašinu.
PRVI TELEFON U BEOGRADU
PANTA Mihailović bio je srpski inženjer i pionir na polju telekomunikacija. Uveo je prve telefone u Beogradu. Završio je u Beču elektrotehničku školu, radio je u Švajcarskoj i u Berlinu u firmi "Simens-Halske". Kao šef firme "Simens--Halske" u Njujorku radio je od 1873. do 1875. kada se vraća u Srbiju. Godine 1882. dobio je koncesiju za izgradnju telefonskih stanica u Beogradu i Srbiji. Zahvaljujući njemu obavljen je prvi telefonski razgovor u Srbiji. Upokojio se 7. februara 1932. godine, u Beogradu, od zapaljenja pluća i paralize srca u 78. godini života.
Tokom plovidbe na brodu je izbila pobuna u kojoj zamalo nije izgubio glavu. Uz dokove Njujorka brod je pristao 6. juna 1884. godine. Tog jutra, sa dvadest osam godina i četiri centa u džepu, Tesla je stupio na tlo Amerike. Svoje prve impresije o novom svetu opisao je rečima: „Želeo bih da mogu da pretočim u reči svoje prve utiske o ovoj zemlji. U arapskim bajkama čitao sam kako duhovi iz lampe prenose ljude u zemlje iz snova u kojima bi proživeli najdivnije avanture. Moj slučaj je bio potpuno drugačiji. Duh me je preneo iz zemlje snova u zemlju realnosti. Ono što sam ostavio za sobom bilo je lepo, umetničko i fascinantno u svakom pogledu; ono što sam ovde video je bilo mehanizovano, grubo i neprivlačno.”
Zahvaljujući Bačelerovoj preporuci, sročenoj vrlo mudro, Tesla je odmah počeo da radi u Edisonovoj radionici u ulici Gerk. Svojom marljivošću i inovativnošću zadobio je Edisonovo poštovanje. Mesecima je radio svaki dan i nedeljom i praznicima od 10.30 do 5 ujutru. Uspeva da popravi motore na poznatom parobrodu Oregon i da usavrši i poboljša rad Edisonovih mašina za jednosmernu struju. Njegovi patenti donose kompaniji profit, ali Edison neće održati svoje obećanje i Tesla ostaje bez svog dela zarade, koji je iznosio 50.000 dolara. Edisonove reči da je obećana nagrada bila samo šala, da je on tek stigao u Njujork i da ne razume američki humor, duboko su povredile Teslu koji je dolazio iz sveta gde se za neodržanu reč mogla i glava izgubiti. Razočaran, krajem godine napustiće Edisona.
Već na početku naredne 1885. godine Tesla će sa braćom Vejl osnovati svoju kompaniju koja se bavila lučnim svetlom i čije je sedište bilo u Nju Džersiju. Tu će doći do susreta Tesle i Džejmsa D. Karmena, koji će ostati uz njega narednih dvadeset godina. Iste godine u martu Tesla će prijaviti svoj prvi patent „električnu lučnu lampu”. Kada je posao završen braća su se sa Teslom razišla i on je ostao bez prihoda sa akcijama firme u rukama sa kojima nije znao šta da radi jer nisu bogzna šta ni vredele. Ali ga ni to nije probudilo iz idealističkog sna koji je sanjao za dobrobit celog čovečanstva.
SUTRA: TESLA OSVAJA DRUŠTVENU ELITU NjUJORKA I AMERIKE
ODLUKA KOJA MOŽE DA PROMENI SVE: Rusija razmatra Trampovu ponudu
RUSKO ministarstvo spoljnih poslova, zajedno sa svojim saveznicima i partnerima, razmatra predlog američkog predsednika Donalda Trampa za pridruživanje Odboru za mir, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
09. 02. 2026. u 11:26
ORBAN OTKRIO ŠOK DETALjE: Odbio sam poziv Klintona da uđem u rat sa Srbijom 1999. godine
MAĐARSKI premijer Viktor Orban izjavio je da je 1999. godine, tokom svog prvog premijerskog mandata, dok su trajali sukobi u AP Kosovu i Metohiji i NATO agresija, dobio poziv od tadašnjeg američkog predsednika Bila Klintona da Mađarska otvori drugi front i napadne Srbiju ili "bar da puca iz Mađarske preko Vojvodine sve do Beograda", ali da je odbio takav poziv, preneo je danas Telex.
09. 02. 2026. u 11:13
NAJVIŠI ČIN MONAŠTVA U PRAVOSLAVLjU: Ko su Shi monasi?
OVO postriženje naziva se „drugim krštenjem“, postrizavani se očišćuje od svih grehova i postaje "sin svetlosti“.
08. 02. 2026. u 09:25
Komentari (0)