STENT NIJE ZA SVAKI KRVNI SUD: U slučaju srčanog udara, kardiolozi ne koriste uvek standardne metode lečenja

Ивана Ковачић
Ivana Kovačić

28. 09. 2023. u 19:00

U SLUČAJU srčanog udara, otvaranje zapušene arterije sa ugradnjom stenta najefikasniji je način za zbrinjavanje ovog životno ugrožavajućeg stanja.

СТЕНТ НИЈЕ ЗА СВАКИ КРВНИ СУД: У случају срчаног удара, кардиолози не користе увек стандардне методе лечења

Foto Shutterstock

Međutim, istraživanja pokazuju da stent, zapravo mala cevčica u vidu mreže, nije uvek spasonosno rešenje kada je o proširivanju hronično suženog krvnog suda reč. Zbog toga su lekari često u dilemi da li bi ugradnja stenta mogla da bude od pomoći za brojne kardiovaskularne pacijente u čijoj osnovi bolesti je suženje krvnih sudova srca.

U intervjuu za "Novosti", asistent dr Dejan Milašinović, interventni kardiolog u UKCS, kaže da se stent, kada pacijent nema srčani udar već pati od hroničnog suženja srčanih arterija, ugrađuje samo pod određenim uslovima:

- To znači da bi pacijent trebalo posebno da se selektuje za primenu ove metode i da ona bude završena optimalnim rezultatom prema važećim međunarodnim standardima.

* Kako se pravi selekcija bolesnika sa hroničnom koronarnom bolešću, a kod kojih se mogu očekivati povoljni efekti od ugradnje stenta?

- Odluka se najčešće sastoji iz dva dela. Prvo, stepen izraženosti simptoma, kao što su bol u grudima ili zamaranje i nedostatak vazduha pri fizičkom naporu. Izraženiji simptomi idu u prilog invazivnog lečenja, odnosno ugradnje stenta. Drugo, interventnim kardiolozima u sali za kateterizaciju, sada u većoj meri nego ranije, stoje na raspolaganju invazivne metode kojima se može proceniti uticaj suženja arterija na protok krvi, kao i karakteristike alteroskleroze. Moguće je da kod nekih bolesnika srčana arterija bude sužena i 70 odsto, a da je protok krvi i u naporu očuvan. Takođe, invazivno izmerene karakteristike ateroskleroze koje su povezane sa količinom holesterola u zidu srčanih arterija, pomažu u izboru bolesnika kod kojih se mogu očekivati povoljni rezultati ugradnje stenta.

FOTO: Privatna arhiva

Dr Dejan Milašinović

* Šta još doprinosi uspehu lečenja ugradnjom stenta?

- Sama implantacija metalnog stenta u srčanu arteriju sa sobom nosi kako rizik od invazivne procedure, tako i dugoročno rizik da u dodiru metala sa zidom krvnog suda dođe do neželjenih procesa koji mogu da uslove zapušavanje stenta. Najbolja prevencija jeste optimalna procedura implantacije uz primenu invazivnih metoda dostupnih u sali za kateterizciju za procenu valjanosti implantiranog stenta, a koje izoštravaju pogled interventnog kardiologa, više od tradicionalne koronarografije.

* Kako je pokrenuto istraživanje o primeni stenta kod hronično suženih arterija srca?

- Pre šest godina "Njujork tajms" preneo je priču advokata iz jednog američkog grada koji je odustao od planirane invazivne procedure lečenja suženja arterija srca sa implantacijom stenta. Razlog su bili upravo obljavljeni rezultati studije koja je pokazala da kada na arterijama srca postoji značajno suženje vidljivo na koronarografiji, a koje smanjuje prohodnost arterije i za 90 odsto, implantacija stenta dovodi do otklanjanja suženja na angiografskom snimku, ali se funkcionalni učinak bolesnika na testu opterećenjem ne razlikuje od bolesnika sa istim takvim suženjem koje nije korigovano implantacijiom stenta. U proteklih šest godina objavljeni su dodatni dokazi da rutinska implantacija stenta kod bolesnika sa stabilnom formom oboljenja arterija srca (stručno, hronična koronarna bolest) ne donosi duže preživljavanje, tačnije da lečenje samo lekovima daje sličan rezultat.

Za većinu lekovi

* Kod kog broja bolesnika sa hronično suženim krvnim sudovima srca stent pomaže?

- Skorašnji podaci ukazuju na to da manje od polovine bolesnika koji su zbog sumnje na koronarnu bolest upućeni na koronarografiju, zaista imaju značajna suženja arterija. Ključno je, dakle, da se pri lečenju bolesnika sa anginom pektoris, odnosno hroničnim suženjem srčanih arterija, napravi selekcija bolesnika koji bi imali korist od ugradnje stenta, dok većina preostalih bolesnika može da se uspešno leči lekovima.

* Kako onda da se leče ovi pacijenti?

- Kod hronične forme koronarne bolesti, koja se ranije uže nazivala stabilna angina pektoris, terapija lekovima predstavlja osnovu lečenja.

* Za koga je onda stent najbolja opcija?

- Kod akutne forme koronarne bolesti, i njenog najtežeg oblika, srčanog udara, otvaranje zapušene arterije sa implantacijom stenta, najefikasniji je metod za smanjenje rizika od smrti. Dakle, kod većine bolesnika sa srčanim udarom, implantacija stenta u srčanu arteriju najbolji je vid lečenja. Svi ostali pacijenti trebalo bi da se podrobnije ispitaju i zaključi da li bi im primena ove metode pomogla.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

AKO igde postoji "vaga" za merenje snage ljudskog duha, koliko li bi na njenoj skali težila ona koju ima deminer Mihailo Marinković (48), iz Pančeva, pripadnik Sektora za vanredne situacije MUP Srbije? Koliko bi na njen tas stalo njegove odvažnosti, staloženosti, potpune koncentracije..., u trenutku dok je, minule nedelje u Nišu, sam prilazio neeksplodiranoj avio-bombi teškoj 1.000 kilograma koja nosi 430 kilograma eksploziva, zaostaloj iz NATO agresije?

27. 04. 2024. u 07:00

Komentari (0)

NOVAK ĐOKOVIĆ GLEDA I NE VERUJE! Evo šta je Rafael Nadal upravo rekao o Noletu u Madridu