BEOGRADSKE PRIČE: Novi Beograd kao zaštićena zona

Z. Nikolić

24. 02. 2021. u 11:30

CENTRALNA zona Novog Beograda nedavno je dobila status kulturnog dobra, prostorno kulturno istorijske celine.

БЕОГРАДСКЕ ПРИЧЕ: Нови Београд као заштићена зона

Foto Arhiva

Još pre Drugog svetskog rata veliki arhitekta Dragiša Brašovan predočio je novinarima lista "Vreme" nameru da grad iskorači na levu savsku obalu i napravi moderno naselje za oko pola miliona ljudi. Ratne prilike su sprečile ostvarenje ove ideje, ali je realizacija nastavljena pedesetih godina prošlog veka.

Tada su osmišljavane različite ideje, da bi 1958. godine počela izgradnja takozvanog Eksperimentalnog naselja, između današnje zgrade Opštine Novi Beograd i "Fontane".

U prvobitnoj zamisli centralnu zonu Novog Beograda trebalo je da krase blokovi "21", "22" i "23", sa jedne - i blokovi "28", "29" i "30" sa druge strane. U centralnom delu trebalo je da postoje trgovi i slobodan prostor koji bi počinjao od tadašnjeg zdanja "SIV" (današnje Palate "Srbija") pa do novobeogradske železničke stanice. Kasnije je taj prostor osmišljen drugačije, pa su danas tu blokovi "24", "25" i "26" i "Beogradska arena".

Foto Arhiva

Ogroman doprinos ideji ondašnjeg građenja doneo je Branko Žeželj, koji je koji je uveo IMS sistem i doprineo montažnom građenju delova koji su već bili fabrikovani.

Foto Arhiva

Nekoliko fotografija uvešće posmatrača u vreme kada su ovi blokovi nastajali. Imena tih arhitekata zaista su ostavila trag na život mnogih Novobeograđana, pa će tako ostati značajni Nikola Dobrović, ali i Aleksandar Đorđević, Branko Macura, Stanko Mandić, Vido Vrbanić, Miloš Somborski, Uroš Martinović, Milutin Glavički... Istovremeno je dubok trag na arhitekturi Novog Beograda svakako ostavio i legendarni profesor Mihailo Čanak.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

AKO NEKOM POZAJMITE OVU KNJIGU, NE OČEKUJTE DA VAM JE VRATI!