ANA BRNABIĆ PO USTAVU MOŽE NA ČELO SKUPŠTINE: Autorski tekst Vladana Petrova
DA li predsednik tzv. tehničke vlade, kojoj je raspuštanjem Narodne skupštine prestao mandat, može kao narodni poslanik u novoj Skupštini biti predložen i izabran za predsednika Skupštine? Odgovor je apsolutno potvrdan.
Foto A. Stanković/Tanjug
Svaka vlada koju bira Skupština vezuje se za aktuelni skupštinski saziv, a ne za neki prošli. Tako se i prošla Vlada ne može vezivati za novi skupštinski saziv. Drugim rečima, nova skupština ne poznaje vladu koju nije izabrala. Samim tim, odredba člana 126. stava 1. Ustava prema kojoj "član Vlade ne može biti narodni poslanik u Narodnoj skupštini", koja sadrži zabranu tzv. kumuliranja funkcija člana Vlade i narodnog poslanika odnosi se na Vladu koja će biti izabrana od strane nove Skupštine, a ne na staru Vladu kojoj je po Ustavu (član 128. stav 3) mandat prestao raspuštanjem prethodne Skupštine.
Dakle, Narodna skupština konstituisana na osnovu rezultata parlamentarnih izbora od 17. decembra 2023. nije ni u kakvoj pravnoj vezi sa Vladom proizašlom iz starog skupštinskog saziva. Jedan od prvih zadataka nove Skupštine kad se okonča njena konstitutivna sednica jeste da izabere Vladu koja će biti, kako parlamentarna teorija kaže, emanacija nove skupštinske većine. U toj vladi, što je notorna stvar, ne smeju biti narodni poslanici, jer je naša Vlada po Ustavu neposlanička. Stoga će narodni poslanik koji će biti izabran za ministra podneti ostavku na poslaničku funkciju, što je još jedna opštepoznata stvar. Smisao te ustavne zabrane je u sprečavanju koncentracije vlasti u rukama onih koji bi da te zabrane nema bili istovremeno i članovi najvišeg predstavničkog organa i članovi vlade koju je taj organ izabrao. To bi bilo protivno ustavnom načelu podele vlasti.
Foto P. Milošević
Pritom, ako bi se pošlo od toga da postoji pravna smetnja za određene narodne poslanike da budu kandidati za predsednika Narodne skupštine ili druge parlamentarne funkcionere, to bi značilo svrstavanje poslanika u dve grupe. Jednu bi činili poslanici sa svim pravima po Ustavu, zakonu i poslovniku. Drugu bi činili oni koji imaju ograničena prava, jer su, na primer, u prethodnoj vladi imali status člana Vlade. Teško da je ovakvo kategorisanje u skladu sa elementarnim principima parlamentarne demokratije - možda neke "elitističke", koja pravi razliku između poslanika prvog i drugog reda, onih što žive "u krugu dvojke" i onih "ostalih". No, da ne banalizujemo stvari. Jednostavno: svaki narodni poslanik jednog skupštinskog saziva može biti izabran za predsednika Narodne skupštine u tom sazivu, bez obzira na njegovo lično ili bilo koje drugo svojstvo, pa i na svojstvo predsednika u ranijoj Vladi, onoj kojoj je prestao mandat raspuštanjem prethodne Skupštine.
Da odemo još korak dalje. Kada bi postojala pravna smetnja da se članovi Vlade kojoj je usled raspuštanja Skupštine prestao mandat uopšte kandiduju na sledećim parlamentarnim izborima ili da, nakon okončanih izbora, postanu narodni poslanici, jer su bili članovi ranije Vlade, to bi značilo isključivanje iz izbornog procesa svih ministara u jednoj tehničkoj Vladi, što bi bila povreda njihovog pasivnog biračkog prava. Ili bi valjda svi oni koji dobiju po okončanju izbora poslanički mandat, a pripadaju skupštinskoj većini, trebalo odmah da podnesu ostavku i čekaju da ponovo budu izabrani za ministre?
Ustavno pravo je grana prava koja različita tumačenja tretira kao legitimna. Ipak, ne i ona koja su protivna osnovnim načelima Ustava, parlamentarne demokratije, pa i zdravog razuma. Takva tumačenja, čak i kad su čisto politički motivisana, kompromituju političku opciju čiji predstavnici sa njima izlaze u javnost.
Preporučujemo
Mladić vraćen u pritvorsku bolnicu iz civilne: Nije mu potvrđen moždani udar
02. 05. 2026. u 17:57
Sudija Nijambe o suđenju Ratku Mladiću: Nijedna žalba nije odbačena jednoglasno
02. 05. 2026. u 17:30
Uprkos svetskim lomovima, Vučić poručuje: "Mi se borimo za to da ljudi ne ostanu bez posla"
02. 05. 2026. u 14:12 >> 14:58
Trampu stigle najgore moguće vesti: Nije dobro po američkog predsednika
Podrška američkom predsedniku Donaldu Trampu pala je na najniži nivo u njegovom trenutnom mandatu, a Amerikanci su sve više nezadovoljni njegovim postupanjem sa troškovima života i ratom sa Iranom, pokazuju rezultati nove ankete Ipsosa.
28. 04. 2026. u 20:51
Srušio se avion kod glavnog grada: Poginuli svi putnici i pilot
Vazduhoplovna civilna uprava Južnog Sudana saopštila je danas da se srušio avion jugozapadno od glavnog grada Džube, pri čemu je poginulo svih 14 osoba koje su bile u letelici.
27. 04. 2026. u 16:49
Rusija sprema napad na TRI evropske zemlje - želi da testira NATO: Alarmantne tvrdnje stručnjaka
PREMA novoj analizi, Rusija se aktivno priprema za napad na baltičke države, što bi predstavljalo veliki vojni izazov za Zapad. Takvim potezom, Vladimir Putin bi testirao spremnost NATO-a da brani tri male članice - Estoniju, Letoniju i Litvaniju - u slučaju mogućeg početka Trećeg svetskog rata.
02. 05. 2026. u 21:42
Komentari (0)