TURSKE ARHIVE O OSMANSKOJ OKUPACIJI SRBIJE: Tri veka vladalo pravo, pa dva veka zulumćari
11. 10. 2017. u 22:02
Stručnjaci Arhiva Srbije iz otvorenog Arhiva Osmanskog carstva u Istanbulu preuzeli 14. 893 stranice; Srbi bili zakupci solana, skela i rudnika, služili u vojsci i mornarici
PRVE asocijacije na život Srba u Osmanskom carstvu su islamizacija stanovništva, zulumi i ustanci. Ulazak naših istraživača u turske arhive pomalo je načeo neke predrasude, pa i onu da je srpski narod 500 godina živeo teško pod turskom vlašću. Tek raščitana dokumenta svedoče da je Beograd bio tranzitni centar, a da je veliki broj Srba služio u osmanskoj vojsci. Osmanska država bila je tolerantna prema svim građanima.
To potvrđuje i ferman sultana Sulejmana, zakonodavca iz 1560, kojim sprečava zloupotrebe pri sakupljanju poreza u Smederevskom sandžaku. U fermanu se navodi da se svaki počinilac ima kazniti, čak i ako je to sandžak-beg! Ipak, u nacionalnoj svesti, kazuju istoričari, ostalo je sećanje na posrnulu i oslabljenu osmansku državu iz 18. i 19. veka. Najnovija dokumenta, međutim, potvrđuju da je u 15, 16. i delu 17. veka ona bila snažno ustrojena, a vladar zaštitnik svih njenih stanovnika, bez obzira na versku ili nacionalnu pripadnost!
- Ta dokumenta su skoro jedini neposredni izvori za poznavanje unutrašnjih prilika pod kojima su živeli Srbi i drugi balkanski narodi u doba osmanske vlasti na Balkanu - kaže orijentalista i arhivista Enisa Alomerović, koja radi na obradi dokumenata u Arhivu Srbije. - Raznovrstan korpus dokumenata iz osmanskog perioda rezultat je velikog administrativnog i vojnog aparata turske imperije, koji je bio dobro organizovan.
Kao što je već poznato, dr Miroslav Perišić, direktor Arhiva Srbije i Ugor Unal, generalni direktor Direkcije državnih arhiva Turske, krajem 2015. potpisali su protokol o saradnji. U istanbulskom arhivu, među desetinama miliona dokumenata, nalazi se i više stotina hiljada stranica značajnih za istoriju srpskog naroda. Posle potpisivanja otpočelo je istraživanje u Osmanskom arhivu u Istanbulu, na temu "Srbi u dokumentima turskih arhiva u periodu od 1450. do 1700", a kao rezultat 14.893 kopije stranica dokumenata u digitalnoj formi pronašle su svoje mesto i kod nas.
- Preuzete kopije dokumenata osmanske državne administracije, putem kojih se odvijala službena korespondencija na svim nivoima državne uprave, u najvećem delu se sastoje od deftera, zatim dokumenata koji su izdavani na najvišem državnom nivou - fermana, raznih hukmova i berata - govori Enisa Alomerović. - Iz takozvanih Joklama deftera iz 15, 16. i 17. veka može se zaključiti da su u osmanskoj vojsci važno mesto imali hrišćanski vojnici.
Jedan od dokumenata , Bajrakli džamija u starom Beogradu

Iz bogatih izvora može se videti da su Srbi bili zakupci državnih prihoda od solana, skela, pirinčanih polja i rudnika. Na navedene podatke ukazuje defter glavne kancelarije za zakup skela i solana u Nišu iz 1694. godine.
- Vojna snaga Osmanskog carstva nije bila sadržana samo u kopnenoj vojsci, već i u mornarici - objašnjava Alomerovićeva. - Pored mornarice postojala je i rečna flotila na velikim rekama, naročito na Dunavu. U dunavskoj flotili služili su hrišćanski martolosi kao poseban vojni red koji je od 15. do 18. veka bio obavezan da ide u vojsku. U zamenu za službu, imali su nešto povoljniji status od ostalog stanovništva.
Razni su izveštaji iz kojih se vidi da su dunavsku flotilu, početkom 17. veka, činili različiti brodovi - šajka, fregata, kalite brodovi, kao i razni otvoreni brodovi koji su se, prema nekim dokumentima čuvali u Beogradskoj tvrđavi. Među dokumentima je i telhis (saopštenje) velikog vezira o određivanju taksa čuvarima brodova u beogradskom zimskom skrovištu.
- Iz građe se vidi da se od starešina uzimala taksa za brodski prevoz i da je Beograd bio strateški centar iz kojeg se roba dalje raznosila po mnogim krajevima Evrope - kaže Enisa Alomerović.
Enisa Alomerović,Foto P. Mitić

Postojanje mosta u Beogradu, kojim se vršio izvoz robe, potvrđuje dokument iz 1526. o popravci u kojoj je učestvovao Zaim Ali Ćelebija. Među posadom beogradske tvrđave postojali su konjanici koji su kao mustahfazi (čuvari tvrđave) uživali timarske prihode umesto plata i o tome svedoče brojni dokumenti.
- Sačuvana dokumenta govore i o funkcionisanju osmanskog sistema - kaže Alomerovićeva. - Pronašla sam dokumenta koja govore o pravu žena, iz kojih se vidi da je osmanska država štitila udovice, bez obzira na veru i nacionalnost. Obračun prihoda od rude bakra u blizini Peći može se videti u dokumentu iz 1569, koji je napisao beogradski kadija. Zanimljivi su i dokumenti iz 1691. o obnovi kapije na Smederevskoj tvrđavi.
SRPSKI U TURSKOM
- VEKOVI pod osmanskom vlašću na Balkanu danas su svakako deo zajedničke istorije - naglašava Enisa Alomerović. - Zanimljivo je da Srbi kuvanu kafu zovu turska, što je pogrešno. Poznato je da Turci mnogo više piju čaj, nego kafu. Kao što postoje turcizmi u srpskom jeziku, tako isto postoje srpske reči koje su ušle u zvanični turski odnosno osmanski jezik. One se mogu videti u zvaničnim aktima, katastarskim popisima stanovništva - defterima. To su reči starac, siromah, vojnik, junak...
zaliv.net
11.10.2017. 22:16
Mora da je sve istina, kad okupator pise pise samo istinu a ne ono najlepse...
@zaliv.net - @zalinet Tesko da je ovaj okupator imao u vidu analizu Srpskih istoricara 500 godina u buducnosti,pa frizirao podatke.Sta mislis da ih Gebels skolovao???
daleko im lepa kuća i njima i njihovoj dobroti a i osvajačkoj i prevrtljivoj vetri !
Ајде молим Вас, па зар мора све ради дневно политичких интереса? Чуј османска држава била толерантна према својим грађанима?
Sasvim sigurno, niko nije non-stop činio samo zla dela, čak ni Hitler. Ali kad se podvuče crta, jasno je koje imao pozitivan a ko negativan uticaj. Narodna poezija je odličan izvor narodnog sećanja i poruka prethodnih generacija.
Komentari (102)