Sve više očajnih dužnika

V. MATEVSKI

12. 01. 2011. u 20:36

Broj onih koji ne otplaćuju kredite povećao se 35 odsto. Zaduženost po zaposlenom više od dve hiljade evra

SRBI su, sve doskora, isticani kao najpoželjniji klijenti u bankama jer su u redovnosti otplata kredita bili u evropskom vrhu. Najnoviji podaci, međutim, pokazuju da kriza uzima svoj danak jer se za poslednje tri godine broj onih koji ne izmiruju obaveze povećao se 35 posto. Broj onih koji nisu izmirili dugove prema bankama duže od 90 dana iz godine u godinu raste. U toku 2009. ih je bilo 3,2 odsto dužnika, a poslednji podaci iz 2010. govore da ih je 3,5 procenta.

Analitičari u bankama podsećaju da je zaduženost po zaposlenom u Srbiji više od dve hiljade evra a ona će, po svemu sudeći, biti još veća u ovoj godini. Bankari se već sada otvoreno pribojavaju dizbalansa između visine plata i većih rata.

- Najveći deo kredita je u evrima, a rast plata se ne očekuje. Pošto se očekuje dalji rast evropske valute, sigurno je da će biti više građana koji kasne sa otplatom kredita - tvrdi ekonomista Vladimir Paunović.

STRADAJU I ŽIRANTI
AKO rata docni do 30 dana, bankari šalju opomenu i telefoniraju dužniku. Ako ni posle tri meseca nema rešenja sledi pokretanje vansudskog namirenja ili sudskog postupka. Tada se i žiranti pozivaju da ispune obaveze umesto dužnika. Pokreće se prodaja nekretnina koje su pod hipotekom, a ako zajam nije hipotekarni, sledi blokada svih računa koje dužnik ima. Ukoliko novca na računu nema dovoljno, prodaje se pokretna i nepokretna imovina.

Sa druge strane, početak nove godine već donosi zabrinutost dužnicima. Mnogi koji ne mogu da prate ritam ugovorenih obaveza se već na početku godine javljaju banci.

- Mnoge banke su spremne na reprogramiranje dugova a ako postoji šansa, i omoguće da zajam vrate pre roka otplate. Problem je, međutim, što to sebi mogu da priušte samo oni koji sa vraćanjem kredita nisu odocnili duže od dva meseca - objašnjava sagovornik „Novosti“.

Uz refinansirajući zajam rata se smanjuje 20 odsto, a otplata produžava za 12 rata. Pomoć može biti i reindeksiranje, a to znači prebacivanje zajma iz evra ili švajcarskih franaka u dinare.


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (9)

Sta radi vlada i NBS

12.01.2011. 21:27

Sta radi Vlada i NBS?Hoce li predloziti zakon kojim ce se krediti indeskirani u evrima ili svajcarcima obracunavati po kursu koji je vredeo na dan sklapanja ugovora o kreditu.Znaci li ako je npr ugovor o kreditu sklopljen kada je jedan euro iznosio 80 dinara . ako je rata 100 eura to bi znacilo da je rata 100eux80din/eu 8000dinara, a ne 100eu x 107 dinara koliko je sad euro ili 10700 dinarada li taj predlog nbs pije vodu?To bi mnoge spaislo od bankrotstva , bede i siromastva.

Djole

13.01.2011. 00:24

@Sta radi vlada i NBS - Kada bi se taj zakon izglasao to bi pre svega dovelo do izlaska banaka sa srpskog trzista sto povlaci gubitak ogromnog broja radnih mesta, izlaska kapitala...Tako da morao bi prvo da procitas koju knjigu a ne da pises besmislice kao sto pises! 3,5 posto je i dalje prihvatljivo mali procenat...

Mile

13.01.2011. 12:14

@Sta radi vlada i NBS - Kredit indeksiran u Evrima, ugovori potpisani, a ti bi da se donese zakon po kome to puj pike ne važi? Moj prijatelju, malo logički razmisli pre nego što napišeš komentar. Bolje je ništa ne reći nego reći nešto što veze sa logikom nema.

Radmila Usokovic

12.01.2011. 22:29

Koliko ja znam banke rizicne kredite prodaju agencijama za uterivanjje dugova, a da NBS nista ne poduzima. Sve to lici na ucene, i cini mi se da buducnost duznika ni malo nije ruzicasta, kako se tu zeli prikazati. Sto u prevodu znaci sve sto duznik ima od pokretne i nepokretne imovine lovci na glave ce otimati. Banditski kapitalizam se usunjao u nase zivote, Ko prezivi pricat ce.

Dragan Popovic

13.01.2011. 06:17

@Radmila Usokovic - Ma draga Radmila nemojte da budete toliki pesimista. DAjte malo optimizma dok ne prodje ova kriza. A procice za 10 godina koje nam je obecao nas dragi presednik kada cemo imati velike zarade i 400 000 novozaposlenih. Sto se mene licno tice ja se jos uvek "grejem" od obecanja od pre deset, sedam, pa i tri godina. Prema tim obecanjima ja imam dve hiljade evra platu, plus hiljadu evra u akcijama od prodatih javnih preduzeca, oko mene je vise 300 000 zaposljenih, usle su u zemlju Draskovceve mili

Kredit

13.01.2011. 00:04

Banke nisu humanitarne organizacije nego postoje da bi zaradjivale. Profit je veci sto vise ljudi ima potrebu da se kod njih zaduzi. Mentalitet Srba je takav da mi volimo da se sirimo preko gubera, trosimo ono sto nemamo i vise nego sto mozemo da zaradimo. Malo radimo, jos manje zaradjujemo, a svako bi da ima svoj stan bez svojih para, pa nov auto, skupo letovanje. U euforiji trosenja para koje nemamo eto onda u Srbiji miline za banke.

skeptik

13.01.2011. 13:46

@Kredit - djelomicno tacno, ali postoji ali i druga strana medalje. krediti su davani uz izuzetno visoke kamate u poredjenju na zemje u okruzenju, klijenti nisu provjeravani, itd...drugo banke zu namjerno pumpale novac u Srbiju jer su skokom cijena koje uzrokuje visak novca na trzistu zaradjivali vise nego otplatom ili kamatama. krivica je u nacinu kako banke racunaju promet i profit. oni cim izdaju kredit racunaju to u promet bez obzira hoce li ga neko vratiti ili ne.vlada je trebala da stiti gradjane

skeptik

13.01.2011. 13:57

trebalo bi zabraniti da ista banka istovremeno kreditira i kupca i prodavca. Primjer stanovi - ista banka kreditira gradjevinsko preduzece ali i kupce tih stanova. Banka tada, davanjem kredita sakom i kapom kupcima, prouzrokuje vjestacku potraznju i time skok cijena stana. na tom skoku cijena oni su zanjih godina vise zaradjivali nego na vracenju samih kredita. poredite samo cijene kvadrata prije 5 godina i danas. njih vise ti krediti i ne interesuju. to je i izazvalo finansisku krizu na zapadu

skeptik

13.01.2011. 14:38

trebalo bi zabraniti da ista banka istovremeno kreditira i kupca i prodavca. Primjer stanovi - ista banka kreditira gradjevinsko preduzece ali i kupce tih stanova. Banka tada, davanjem kredita sakom i kapom kupcima, prouzrokuje vjestacku potraznju i time skok cijena stana. na tom skoku cijena oni su zanjih godina vise zaradjivali nego na vracenju samih kredita. poredite samo cijene kvadrata prije 5 godina i danas. njih vise ti krediti i ne interesuju. to je i izazvalo finansisku krizu na zapadu