Kalanović: Predah za preduzeća

S. BULATOVIĆ

07. 06. 2011. u 20:51

Potpredsednica Vlade Verica Kalanović za „novosti“ najavljuje reprogram kredita privredi: Za svaku firmu će se razmatrati najprihvatljiviji uslovi

VLADA Srbije već u četvrtak bi trebalo da usvoji zaključak koji će omogućiti reprogram kredita privrede. Država će, kako kaže za „Novosti“ Verica Kalanović, potpredsednica Vlade zadužena za privredu i regionalni razvoj, preporučiti bankama da svim preduzećima, koja posluju dobro i ne kasne sa plaćanjima više od 90 dana, omoguće reprogram pozajmica uz duži grejs period.

- Ovakav suštinski reprogram kredita privredi biće po sličnom modelu kao onaj za reprogram kredita stanovništvu - kaže Verica Kalanović. - Vlada je sa Narodnom bankom Srbije, kao i sa poslovnim bankama, posle niza konsultacija došla do zaključka da je ovakav model moguć i da bi privrednicima olakšao poslovanje. Za svako preduzeće pojedinačno će se razmatrati najprihvatljiviji uslovi. Napominjem da će u narednim nedeljama Vlada doneti i odluku o uvođenju discipline u plaćanju obaveza sa tačno definisanim rokovima, pre svega kada je reč o državi i preduzećima čija je ona osnivač.

GRAĐANI JOŠ DOBRI NENAPLATIVIH kredita među građanima je znatno manje. Oni čine oko osam odsto ukupnog plasmana. Ekonomisti, međutim, upozoravaju da je najveći deo subvencionisanih kredita, koji su delom iskorišćenjni za izmirivanje problematičnih pozajmica, isplaćen tokom drugog kvartala 2010. godine. Uskoro će i oni stići na naplatu, pa bi i procenat građana, koji ne mogu da izmire svoje obaveze, mogao da poraste.

S druge strane, procenat problematičnih kredita, a to su oni koji se plaćaju sa donjom većom od 90 dana, uporno raste. Na kraju 2010. godine nivo ovakvih pozajmica je povećan za 26,3 odsto u odnosu na prethodnu godinu i dostigao je vrednost od 273,5 milijardi dinara. Podaci pokazuju da je svaki peti kredit privredi problematičan, a u ukupnom plasmanu oni učestvuju sa 16,9 odsto. Od Srbije je po ovom parametru u regionu lošija jedino Crna Gora, gde nenaplativi privredni krediti čine 21,2 odto ukupnog plasmana.

- Posledica je dodatno istiskivanje privrede sa finansijskog tržišta, a banke se sve više okreću državnim hartijama od vrednosti - objašnjava Vladimir Vučković, urednik časopisa „Makroekonomske analize i trendovi“ Ekonomskog instituta. - Ova mera Vlade može na kratak rok da donese koristi. S druge strane, treba imati na umu da se rizici akumuliraju. Stvara se mogućnost preduzećima da naprave predah, ali svako za sebe mora da razmisli da li mu je to neophodno i potrebno. Vreme brzo prođe, a kako sada stvari stoje nećemo imati znatno bolje uslove sledeće godine.


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (13)

STRAH

07.06.2011. 21:12

Kasno za mnoge firme koje su dobro poslovale. Ali zbog obaveza prema bankama, i državi, morale su da se prepuste blokadi računa.U ovoj državi nema pravog sluha za mala preduzeća koja još uvek izdržavaju puno neradnika.

Vesperzijan1

07.06.2011. 23:13

??????? А која то добро раде а да нису банке ? Ја не знам ни једно. НИ влада није продуктивна, тако да ....

milan mirijevo

08.06.2011. 08:23

Kada ce se uraditi nesto konkretno da se pomogne privredi ovo je samo odlaganje duga.

Nikola 87

08.06.2011. 08:24

Da li je mozda malo ovo zaksnela mera? Privreda je vec u losem stanju da treba odmah preduzimati konkretnije mere.

petar mijic

08.06.2011. 08:26

Zasto se stalno podsticu banke kroz kredite umesto da se privredi direktno da novac?

Nigor

08.06.2011. 08:27

Da li su to nama banke u krizu pa se stalno kroz razne kredite njima pravi prihod?

Branislav

08.06.2011. 08:28

Videli smo koliko je drzava odgovorna kada su pustili poljoprivrednike da stoje par dana po kisi, suncu a da im njive niko ne obradjuje.

Stefanija

08.06.2011. 08:30

Kada ce poceti ovu drzavu da vode odgovorni ljudi koji se nece baviti samo populizmom nego ce raditi?

Pera

08.06.2011. 12:09

Reprogram kredita nista dobro ne donosi jer se nakon perioda mirovanja, glavnica dodaje na kamatu i rate ce biti i vise nego sto su sada, to je cist trik kojima se cak i steti svim duznicima, Ono sto Vlada i NBS ako zaista zele da pomognu prezaduzenoj i privredi i gradjanimaa takvih je oko 3 milona sa por. je da vrati nivo kursa evra na nivo koji je i bio u sred svetske krize a to je oko 85 dinara, toliko je vredeo 10. 12. 2008, a to je period kada su ljudi panicno povlacili svoje stedne uloge.

Nick

08.06.2011. 12:16

Rate devizne rastu jer su Vlada i NBs obezvredile dinar sa 76 u oktobru 2008 na monstruozni nivo preko 100, pad valute za oko 40%, nezabelezen u svetu i jedne valute, plate su zamrznute bile dve godine, a povecane za 5% a cene su zbog pada dinara od 2008 takodje vise za oko 35% pa molim gradjani sta se onda cudite ko je krivac za sve ovo,naravno Vlada i NBs koja se busa u prsa kako je kao ojacala dinar a evo oslabi ga ponovo za tri dana sa 97 na 100, to ni dusmanin dusmaninu nebi radio.