Borovnica leči kisela zemljišta

V. N.

20. 12. 2016. u 08:22

Reč stručnjaka: Dr Ivo Đinović: Ako posedujete kiselo zemljište – lako možete da ga izlečite i ujedno da zaradite

Боровница лечи кисела земљишта

AKO posedujete kiselo zemljište – lako možete da ga izlečite i ujedno da zaradite! Kako? Potrebno je samo na tom zemljištu da posadite borovnicu. Američka visokožbunasta borovnica (Vaccinium corumbosum) je lekovita voćka. Teško se gaji, pa su joj plodovi skupi. U našim klimatskim uslovima sazreva mesec dana ranije nego u Zapadnoj Evropi i Rusiji, pa je otkupljivači za izvoz plaćaju 600 dinara kilogram. Ima više sorti, ali se najviše traži Duke (djuk) – „vojvoda“.

Dvogodišnje sadnice u saksijama koštaju oko 3 €/kom. Za 1 ha zasada potrebno je oko 3.000 biljaka (3 x 1 m). Najbolje uspeva na kiselim zemljištima, pH 3,5-5. Takvih zemljišta ima dosta u Srbiji. Nema potrebe da se ona „leče“ saturacionim muljem, krečnjakom ili dolomitom. Treba ih iskoristiti kao dar prirode i na njima posaditi borovnicu – najprofitabilniju vrstu voća.

Pored kiselosti, traži redovno navodnjavanje i mrvičastu strukturu zemljišta u zoni korena. Zbog toga se pre sadnje parcela dobro poore i usitni, a onda lehobrazdačem naprave bankovi visine 40-50 cm sa „čelom“ širokim minimum 50-60 cm. Ovaj način sadnje je važan zbog toga što je koren borovnice veoma nežan, sa žilama sličnim paučini.

Takav koren ne može da se razvija u tvrdom i zbijenom zemljištu, bez obzira na pH. S obzirom na to da su naše vode obično tvrde te kao takve povećavaju pH sredine, zaslanjuju je i podižu ka neutralnoj, borovnicu treba đubriti kiselim mineralnim đubrivima, najbolje amonijum sulfatom. Ovo đubrivo daje šansu proizvođačima koji imaju normalna, neutralna zemljišta, pH oko 7, da i oni uspešno gaje borovnicu. U jame pre sadnje treba ubaciti kiseli humus, npr. Pindstrup, što više to bolje, npr. 4-5 litara po biljci

Održavanje kiselosti životne sredine borovnice je od presudnog značaja za uspeh u njenom gajenju. Ako se ona pravilno đubri, orezuje, štiti od suše, bolesti, štetočina i korova, može da živi preko 20 godina. Najbolje je gajiti biljku na tri stabla. Pravilnom rezidbom (o čemu ćemo opširnije pisati narednog ponedeljka) dobićete visok prinos i dobar kvalitet bobica.

Na neutralnim zemljištima borovnicu treba prihranjivati amonijum sulfatom tri puta po sezoni: u proleće, sa kretanjem vegetacionog perioda, neposredno pred berbu i mesec dana posle berbe, kako bi se osigurao potencijal za prinos u sledećoj sezoni. U protivnom, borovnica može se osuši i - „džaba smo krečili!“

Pored ovih mera, veliki značaj u gajenju ove biljke ima i zastiranje zemlje oko redova borovom ili sličnom strugotinom. Malč sprečava isparavanje vode i rast korova, razlaganjem održava kiselost i hrani biljku, ne samo NPK i drugim mineralima, već i ugljen-dioksidom koji ima važnu ulogu u povećanju prinosa. Više saveta o izboru zemljišta i sadnica saznaćete od našeg stručnjaka (tel. 064/1122-590).


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (4)

Tuks

20.12.2016. 13:14

Nismo li od tog istog strucnjaka slusali i hvalospeve o aroniji, a sada tu istu aroniju ljudi vade iz svojih njiva jer se pokazalo da je prava prica daleko od one koja im je prezentovana.Doticni gospodin bi trebao da se pokrije usima, a i vi bi trebali da izvucete neke pouke posle svih afirmisucih tekstova o puzevima, nojevima, tartufima , aroniji, godziju... Kao po pravliu sve su se te price zavrsavale fijaskom, a mnogo je ljudi unesreceno. Borovnica je jako zahtevna i namcorasta kultura.

Zika

21.12.2016. 11:13

@Tuks - Sto se tice aronije ste u pravu sto posto ali je je cinjenica da borovnica uspeva na kiselim zemljistima i da ima dobrih zasada u Srbiji. Djinovic je sve ljude prevario sa Aronijom sada pokusava i sa Borovnicom on proizvodi sadnice ali su na zalost mnogo loseg kvaliteta. Problem je sto u celoj Srbiji nema 3 strucnjaka za borovnicu.