Nušić začetnik hrama umetnika

Jelena Banjanin

23. 12. 2018. u 16:20

Paviljon "Cvijeta Zuzorić" na malom Kalemegdanu obeležava 90 godina od osnivanja. Svi koji su ispisali istoriju imali su ovde svoje izložbe

Нушић зачетник храма уметника

Paviljon "Cvijeta Zuzorić" na Kalemegdanu

SA NAMEROM širenja interesovanja za umetnost i stvaranja uslova za njen napredak i razvitak u našem narodu, na današnji dan pre 90 godina svečano je otvoren Umetnički paviljon "Cvijeta Zuzorić" na Malom Kalemegdanu.

- Znameniti Branislav Nušić, tadašnji načelnik Umetničkog odeljenja Ministarstva prosvete, još je početkom 1922. organizovao sastanak i dao ideju da se podigne prvi namenski paviljon na našim prostorima u kojem bi bila izlagana umetnička dela - kaže, za "Novosti", istoričarka umetnosti Olivera Vukotić. - Da bi se ta ideja ostvarila, prvo je, ponovo na Nušićev predlog, osnovano Udruženje prijatelja umetnosti "Cvijeta Zuzorić". Organizovane su književne večeri, pozorišne predstave, lutrije sa namerom prikupljanja sredstava za podizanje paviljona, a prvi u nizu bio je bal "Hiljadu i druga noć" organizovan 1923. u "Kasini".

Uz svesrdnu pomoć svih - od kralja i crkve do intelektualne elite i imućnih ljudi, 1. avgusta 1927. godine počelo je građenje paviljona čije ime čuva sećanje na dubrovačku pesnikinju i ljubiteljku umetnosti iz 16. veka. Polaganje kamena temeljca i uziđivanje povelje ispisane na staroslovenskom jeziku, koju su potpisale predsednica Olga Stanojević i članice Udruženja, obavljeno je 6. novembra 1927. godine.

Pročitajte još: "Cvijetu" čeka ulepšavanje

- Na osvećenju Paviljona, 23. decembra 1928. u 11 časova, knez Pavle je rekao da bi bilo lepo da neki umetnik napravi portret znamenite Dubrovčanke po kojoj paviljon i Udruženje nose ime. Član Kraljevske akademije Marko Murat prihvatio se tog posla i uradio portret koji je za pola godine bio izložen u Paviljonu - objašnjava Vukotićeva. - Zvaničnom otvaranju prisustvovali su i kneginja Olga, predstavnici Akademije nauka i umetnosti, univerziteta, ministar prosvete Milan Grol, predsednik beogradske opštine Kosta Kumanudi, diplomatski kor, a patrijarh Dimitrije je rekao: Ovaj će dom postati svetinja svakoj srpskoj duši koja se bavi umetnošću.

Iste večeri bio je priređen koncert, zato će simbolično danas u 11 časova u Umetničkom paviljonu Udruženje "Klub ljubitelja plesa" odigrati Kolo kraljice Natalije, Pupinovo kolo i dva valcera.

Cvijeta Zuzorić


VEĆ 30. decembra 1928. u Velikoj sali svečano je otvorena "Jesenja izložba slikarskih, vajarskih i arhitektonskih radova". Na njoj su se pojavila najznačajnija imena beogradske umetničke scene poput Bete Vukanović, Milene Pavlović Barili, Vase Pomorišca, Uroša Predića, Petra Palavičinija, Tome Rosandića i drugih.

PROBLEM GREJANjE IZLOŽBA povodom značajnog jubileja biće održana u Galeriji ULUS-a umesto u Paviljonu jer tamo, kako objašnjavaju organizatori, nema grejanja. - Za svoje aktivnosti ne nailazimo na podršku nadležnih, a nismo dobili ni pomoć za realizaciju izložbe. O najavljivanoj rekonstrukciji Paviljona čujemo samo iz medija, dok nas niko iz Ministarstva kulture ili Grada Beograda o tome nije obavestio - tvrdi predsednik Upravnog odbora ULUS-a Miroslav Lazović.

- Na otvaranju te izložbe Sreten Stojanović, predsednik Udruženja likovnih umetnika, dao je obećanje da će umetnici uraditi portrete znamenitih ličnosti koje su zaslužne za podizanje paviljona, a on lično je napravio bistu Branislava Nušića - podseća Vukotićeva, koja je priredila dokumentarnu izložbu povodom značajnog jubileja.

Izložba "Istorijski momenti iz života Umetničkog paviljona Cvijeta Zuzorić 1928-1945." biće otvorena sutra u 19 časova u Galeriji Udruženja likovnih umetnika Srbije.

- Publika će moći da vidi video-zapis o Branislavu Nušiću iz dvadesetih godina prošlog veka, kao i snimke otvaranja izložbi u Paviljonu u periodu od 1946. do 1960. godine. Biće izložen i pomenuti portret Cvijete Zuzorić i bista Branislava Nušića, ali to je samo deo materijala. Veći deo pohranjen je u knjizi koja će u ponedeljak izaći iz štampe - napominje Vukotićeva.

Branislav Nušić

POSTAVKA, koja traje do 22. januara, obuhvata fotografije, kalendar izložbi iz 1937. godine, kataloge, pozivnice, pismo Mihajla Pupina koji je u dva navrata finansijski pomogao paviljon, Lubardinu prepisku i druga originalna dokumenta koja svedoče o mnogobrojnim priređenim izložbama.

- Svi koji su ispisali i nacionalne i jugoslovenske istorije umetnosti su imali izložbe u Paviljonu: Nadežda Petrović, Ignjat Job, Đura Jakšić, Jovan Bijelić, Kosta Hakman, Stojan Aralica, Zora Petrović, Petar Lubarda, Ljubica Cuca Sokić, grupe "Oblik" i "Lada", kao i mnogi inostrani umetnici - podseća Vukotićeva.

Fokus izložbe u Galeriji ULUS-a je do 1945. godine, a autorka objašnjava da će sledeće godine, kada ULUS slavi vek od osnivanja, biti priređena izložba koja će se detaljnije baviti periodom posle Drugog svetskog rata.

Pogled iz aviona na Paviljon , iz 1968. godine - Foto Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije