ISTORIJSKI DODATAK - ŽIVOTNI PUT KAO VESNIK SMRTI: Istoriografija nije rasvetlila veze srpskih intelektualaca i komunista

Slobodan Kljakić

08. 04. 2021. u 17:14

NEPOZNATI dokument iz fondova Arhiva Jugoslavije, Nacrt sporazuma između KP Jugoslavije i predstavnika Srpskog kulturnog kluba, - nastao jula 1937. - vodi nas u davno prohujalo vreme kada je krajem tog meseca, u Parizu, održan sastanak Politbiroa CK KP Jugoslavije, partije koja je već dugo bila u najdubljoj ilegali u zemlji, zbog čega su mnogi njeni pripadnici, pa i najviše rukovodstvo, delovali iz inostranstva, iz emigracije.

ИСТОРИЈСКИ ДОДАТАК - ЖИВОТНИ ПУТ КАО ВЕСНИК СМРТИ: Историографија није расветлила везе српских интелектуалаца и комуниста

Josip Broz Tito i Milan Gorkić

Na ovom sastanku, generalni sekretar CK KPJ Milan Gorkić obavestio je prisutne da mu je stigao poziv da se vrati u Moskvu i da se javi Kominterni. O tome je Gorkić potom imao odvojen razgovor, sa Rodoljubom Čolakovićem Roćkom i Sretenom Žujovićem Crnim.

Obavestio ih je da se pozivu odazvao, da je za sutra već rezervisao avionsku kartu za Stokholm, odakle će dalje za Moskvu, da bi u Sekretarijatu Kominterne raspravio neka pitanja i onda, za desetak dana, nazad u Pariz.

Od te odluke Gorkića je odvraćao njegov stari prijatelj Manus Sperber, jedan od vodećih komunističkih intelektualaca onog vremena, pošto su obojica znali kako je zlosrećna ta 1937. godina, pošto su već mnogi vodeći komunisti stradali u brutalnim Staljinovim čistkama - ako nisu streljani posle montiranih procesa, u boljem slučaju su poterani na mnogogodišnje robije u neki od logora arhipelaga Gulag.

U tom razgovoru, Gorkić je rekao Sperberu: "Ako ne otputujem, biću optužen da sam izdajica, lopov koji je pobegao s partijskom kasom, kao agent policije ili Volstrita. A to bi bio strašan udarac Partiji."

 

Sreten Žujović

STALjINISTIČKA kampanja protiv "trockističkih i buharinovskih hijena" i "neprijatelja naroda" svih fela, bila je u to vreme na vrhuncu, te je Gorkić uhapšen odmah po dolasku u Moskvu, a na smrtnu kaznu je osuđen 1. novembra, pod optužbom da je "engleski špijun", "provokator" koji je policiji "prijavljivao" one koji mu iz partijskog rukovodstva nisu po volji; a čija je supruga, Beti Glan, poznata komunistkinja, u stvari "špijun Gestapoa i Intelidžns servisa", zbog čega je i ona uhapšena.

Poštovani čitalac će se s razlogom zapitati kakve veze imaju izneti detalji iz biografije Milana Gorkića sa Srpskim kulturnim klubom?

Kao prekaljeni komunistički ilegalac, politički emigrant u SSSR-u od 1924. godine, Milan Gorkić je koristio pouzdane konspirativne kanale za dolaske u Jugoslaviju, gde je razvio široku mrežu kontakata, ne samo među članovima ilegalne KPJ, nego i među uticajnim intelektualcima onog vremena. Stupio je u vezu i s pripadnicima onog najužeg intelektualnog kruga u kome će se oblikovati ideja o osnivanju Srpskog kulturnog kluba. Gorkić se predano posvetio i "razradi" i primeni zaključaka Sedmog kongresa Kominterne, održanog 1935. o okupljanja svih antifašističkih snaga, bez obzira na uža politička i ideološka opredeljenja.

U srpskoj istoriografiji, nažalost, još uvek nije rasvetljeno kakav je posredni uticaj ova nova orijentacija Kominterne imala u vremenu osnivanja Srpskog kulturnog kluba, da li je, i ako jeste, takva politika uticala na delovanje ove organizacije, čiji su članovi imali različita politička i idejna uverenja i opredeljenja.

Ne treba sumnjati da su upravo Staljinove tajne službe, preko Kominterne, NKVD-a i vojne obaveštajne službe GRU, dodatno podgrevale ovakva uverenja, čemu su, pogotovo posle Sedmog kongresa Kominterne, doprineli kontakti Milana Gorkića sa Slobodanom Jovanovićem, Dragišom Vasićem i Mladenom Žujovićem. Ove veze su imale i organizacioni karakter i to upravo u domenu obaveštajnog rada.

U OVOJ akciji Gorkić je nesumnjivo sledio naloge moskovskog centra, a onda je u leto 1937. godine platio glavom i zbog te svoje aktivnosti, lažno optužen da je "provokator" i saradnik britanskog "Intelidžens servisa".

Javnosti nepoznati Nacrt sporazuma između KP Jugoslavije i predstavnika Srpskog kulturnog kluba, koji objavljuju "Novosti" u ovom "Istorijskom dodatku", nesumnjivo je bio rezultat pomenutih aktivnosti Milana Gorkića i njegovih veza sa Slobodanom Jovanovićem, Dragišom Vasićem i Mladenom Žujovićem.

U ilegalnom glasilu KPJ "Proleter", od 1. maja 1939. godine, bezmalo dve godine kasnije, ime Milana Gorkića navedeno je kao prvo, na listi onih koji su isključeni iz Komunističke partije Jugoslavije, zato što su "našoj partiji i radničkoj klasi nanijeli ogromne štete u toku niza godina svojim frakcijskim i grupaškim borbama, vezama sa klasnim neprijateljima, varali KP, svojim destruktivnim radom kočili razvitak partije i na taj način obezglavljivali pokret radničke klase Jugoslavije, i tako pomagali klasnom neprijatelju".

Milan Gorkić sa porodicom

Kao što se vidi, prećutano je da su Gorkić i drugi sa tog spiska već stradali u Staljinovim čistkama. Posle 20. kongresa KP Sovjetskog Saveza održanog u februaru 1956. započet proces rehabilitacije nevino stradalih u staljinskim čistkama. Iste godine Gorkić je u vojno-građanskom postupku i partijski rehabilitovati.

Centralni komitet SK Jugoslavije rehabilitovao je Milana Gorkića tek 1. maja 1979. godine, pošto se u tom duhu tumače reči koje je na svečanoj sednici CK SKJ izgovorio Josip Broz Tito: "Sasvim je jasno da ni Gorkić nije bio nikakav strani špijun, kako je optuživan."

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

AKO NEKOM POZAJMITE OVU KNJIGU, NE OČEKUJTE DA VAM JE VRATI!