U Beogradu bogata ponuda cveća, ali malo proizvodimo: Uvoz 10 miliona evra, a izvozimo za oko 1,5 milion
07. 03. 2020. u 16:12
Ovu oblast u Srbiji karakteriše zastarela proizvodna tehnologija, oprema i mehanizacija, nedostatak naučnoistraživačke podrške i nedovoljna podrška države
Na pijaci cveća je povoljnija trgovina Foto K. Mihajlović
Na pijaci cveća u prestoničkom naselju Krnjača, prodavci su uoči Osmog marta ruže nudili od 50 do 200 dinara po komadu, lale od 40 pa naviše, a za jedan karanfil trebalo je izdvojiti 25 dinara. Buketi i korpe mogli su se pazariti po ceni od 500 dinara pa naviše, u zavisnosti od broja, vrste i veličine cveća i dekoracije. Cvećari kažu da ruže i lale nabavljaju iz Holandije, ali da to kupcima ništa ne znači, već da poklon biraju u zavisnosti od debljine novčanika.
- Ruže i lale se najviše prodaju - kažu cvećari iz Krnjače. - Mada, ljudi prvo pitaju za cenu, preračunaju se i onda kažu šta žele. Ovo doba godine nije baš isplativo za cvećarstvo, ali moramo da radimo.
Na naše pitanje može li da se živi od cvećarstva odgovaraju "kako kad". I iz Udruženja za biljnu proizvodnju Privredne komore Srbije navode da potencijali cveća i ukrasnog bilja u Srbiji nisu u dovoljnoj meri prepoznati. Zato je, kažu iz PKS, neophodno da se cvećarstvu pruži jača institucionalna podrška, kako bi sektor postao profitabilniji.
- Ovu oblast u Srbiji karakteriše intenzivnost, veliki broj sezonske radne snage, zastarela proizvodna tehnologija, oprema i mehanizacija kod većine proizvođača, nedostatak naučnoistraživačke podrške i nedovoljna podrška države - objašnjavaju, za "Novosti", iz PKS. - Prema popisu iz 2012. godine, zasejane površine pod cvećem i ukrasnim biljem iznose 382 hektara, mada, nezvanično je to oko 550 hektara. Takođe, plantažna proizvodnja je na površini od 600 hektarta.
Prema podacima Uprave carina, u 2019. imali smo veliki uvoz sečenog cveća iz Holandije u iznosu od 3,5 miliona evra i to ruža, hrizantema, orhideja i ljiljana.
Ruže i lale se najbolje prodaju
.jpg)
- Najdominantniji uvoz cveća i ukrasnog bilja u prošloj godini bio je iz EU, u vrednosti od oko 9,8 miliona evra. Najveće učešće u uvozu ima sadni materijal od 38 odsto, od čega iz Holandije čini tri miliona evra, i to su uglavnom orhideje, zumbuli, narcisi i lale.
Živo cveće iz Srbije najviše se izvozilo tokom 2019. godine, od čega najviše ruže, a najznačajnija tržišta su Ruska Federacija sa 956.000 evra i Holandija sa 483.000 evra.