U Beogradu bogata ponuda cveća, ali malo proizvodimo: Uvoz 10 miliona evra, a izvozimo za oko 1,5 milion

S. VIDAČKOVIĆ

07. 03. 2020. u 16:12

Ovu oblast u Srbiji karakteriše zastarela proizvodna tehnologija, oprema i mehanizacija, nedostatak naučnoistraživačke podrške i nedovoljna podrška države

У Београду богата понуда цвећа, али мало производимо: Увоз 10 милиона евра, а извозимо за око 1,5 милион

Na pijaci cveća je povoljnija trgovina Foto K. Mihajlović

DAN žena, 8. mart odavno je sinonim za masovnu prodaju cveća. Osim što nam govori da je proleće blizu, bogata i šarena ponuda ruža, karanfila, lala i drugog ukrasnog bilja na svakom koraku podseća nas da je proizvodnja cveća celogodišnji, a ne "praznični" i sezonski biznis. Ekonomisti tvrde da prostora imamo, ali da država biljnu proizvodnju ne podržava u pravoj meri.

Na pijaci cveća u prestoničkom naselju Krnjača, prodavci su uoči Osmog marta ruže nudili od 50 do 200 dinara po komadu, lale od 40 pa naviše, a za jedan karanfil trebalo je izdvojiti 25 dinara. Buketi i korpe mogli su se pazariti po ceni od 500 dinara pa naviše, u zavisnosti od broja, vrste i veličine cveća i dekoracije. Cvećari kažu da ruže i lale nabavljaju iz Holandije, ali da to kupcima ništa ne znači, već da poklon biraju u zavisnosti od debljine novčanika.

- Ruže i lale se najviše prodaju - kažu cvećari iz Krnjače. - Mada, ljudi prvo pitaju za cenu, preračunaju se i onda kažu šta žele. Ovo doba godine nije baš isplativo za cvećarstvo, ali moramo da radimo.

Na naše pitanje može li da se živi od cvećarstva odgovaraju "kako kad". I iz Udruženja za biljnu proizvodnju Privredne komore Srbije navode da potencijali cveća i ukrasnog bilja u Srbiji nisu u dovoljnoj meri prepoznati. Zato je, kažu iz PKS, neophodno da se cvećarstvu pruži jača institucionalna podrška, kako bi sektor postao profitabilniji.

OD SEVERA DO JUGA KAKO kažu iz PKS, najznačajniji regioni za proizvodnju i uzgoj cveća u Srbiji nalaze se na severu zemlje, na granici sa Mađarskom, u okolini Šapca, u Sremčici, zapadno od Beograda, u oblasti Ljiga, Trstenika, Kruševca, Velike Drenove...

- Ovu oblast u Srbiji karakteriše intenzivnost, veliki broj sezonske radne snage, zastarela proizvodna tehnologija, oprema i mehanizacija kod većine proizvođača, nedostatak naučnoistraživačke podrške i nedovoljna podrška države - objašnjavaju, za "Novosti", iz PKS. - Prema popisu iz 2012. godine, zasejane površine pod cvećem i ukrasnim biljem iznose 382 hektara, mada, nezvanično je to oko 550 hektara. Takođe, plantažna proizvodnja je na površini od 600 hektarta.

Prema podacima Uprave carina, u 2019. imali smo veliki uvoz sečenog cveća iz Holandije u iznosu od 3,5 miliona evra i to ruža, hrizantema, orhideja i ljiljana.

Ruže i lale se najbolje prodaju

- Najdominantniji uvoz cveća i ukrasnog bilja u prošloj godini bio je iz EU, u vrednosti od oko 9,8 miliona evra. Najveće učešće u uvozu ima sadni materijal od 38 odsto, od čega iz Holandije čini tri miliona evra, i to su uglavnom orhideje, zumbuli, narcisi i lale.

Živo cveće iz Srbije najviše se izvozilo tokom 2019. godine, od čega najviše ruže, a najznačajnija tržišta su Ruska Federacija sa 956.000 evra i Holandija sa 483.000 evra.



Pratite nas i putem iOS i android aplikacije