OPANČARI I SARAČI BILI TEMELJ RAZVOJA Vrščani obeležili 200 godina od osnivanja prve zanatske škole

Јелена Ј. Баљак
Jelena J. Baljak

24. 10. 2023. u 07:30

POVODOM 200 godina od osnivanja prve zanatske škole u Vršcu, Školski centar "Nikola Tesla" i Hemijsko-medicinska škola su kao njene naslednice priredile trodelnu manifestaciju "Dani zanata". Ovo jubilarno dešavanje okupilo je veliki broj osnovaca i srednjoškolaca iz celog grada, koji su imali priliku da se upoznaju sa zanimanjima koja su nekada Vršcu donosila prosperitet, a danas više ne postoje.

ОПАНЧАРИ И САРАЧИ БИЛИ ТЕМЕЉ РАЗВОЈА Вршчани обележили 200 година од оснивања прве занатске школе

Foto: Grad Vršac

Učenici i profesori dvaju škola najpre su priredili izložbu starih zanata. Održan je i kviz o poznavanju starih zanata, a potom i svečana akademija u NP "Sterija".

- Sredinom prošlog veka u Vršcu je skoro 4.000 đaka izučilo čak 134 različitih zanata. A danas, kada živimo u informatičkom društvu, zanatlije nam nedostaju na svakom koraku. Zahvaljujući pravovremenoj reformi vršačkog školstva, mi danas možemo našoj privredi da ponudimo obrazovanje učenika za mnoge deficitarne zanatske profile - rekla je gradonačelnica Dragana Mitrović.

Zanatlije zaslužne za izgradnju

U PRVOJ polovini 19. veka zanatlije su doprinele da ulice i trgovi prvi put dobiju kaldrmu, sagradili su i kapitalnu zgradu "Konkordija" u kojoj je isprva bio hotel, a danas je tu glavna zgrada Gradskog muzeja. Zaslužni su i što je preko potoka Mesić podignuto sedam mostova, dok centralna figura na Gradskom trgu - krst od crvenog mermera - ponosno stoji kao spomen na jednog od najistaknutijih vršačkih zanatlija hadži Jovana Zaima, koji je lično finansirao njegovu izgradnju.

Danas se u tri škole, uključujući i Poljoprivrednu, obrazuje svega devet zanatskih profila.

- Zanati su danas manje zastupljeni, jer roditelji decu usmeravaju na četvorogodišnja zanimanja, koja daju lakši pristup fakultetima. Ali, bez zanata jedno društvo teško može da opstane - ističe Snežana Ilić, direktorka Hemijsko-medicinske škole.

Abadžije, sajdžije, bačvari, sarači, četkari, šeširdžije i opančari nekada su bili nosioci privrednog razvoja grada, a danas ta zanimalja u Vršcu ne postoje. Samo jedan sajdžija, i to ženskog roda, i dalje opstaje u ovom digitalnom vremenu. Jedan je i obućar, a 1935. u Vršcu je bilo čak 117 obućarskih radnji.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

ŠEŠELJ NIJE ZNAO O ČEMU SE RADI: Kruna u programu uživo ustala i došla do lidera radikala (VIDEO)