BOROVNICA RAĐA IZ SAKSIJA: Završena berna na platnažama Ivana Gagića, ekonomiste iz Paraćina

Зорана Рашић
Zorana Rašić

11. 07. 2023. u 16:10

UZGOJ borovnice u Srbiji postaje sve interesantniji, ali je započinjanje proizvodnje pravi izazov - i finansijski, i u smislu znanja - a među malobrojnim proizvođačima je i Ivan Gagić (40) iz Paraćina, diplomirani ekonomista na dobroj poziciji u obližnjoj Cementari.

БОРОВНИЦА РАЂА ИЗ САКСИЈА: Завршена берна на платнажама Ивана Гагића, економисте из Параћина

foto: Z. Rašić

Na njegovoj ograđenoj plantaži - odmah uz regionalni put ka Jagodini, preko puta Industrijske zone u Zmiču, po svemu nalik najmodernijima u Holandiji, Nemačkoj, Francuskoj, Poljskoj... - svih 2.100 biljaka je u saksijama. Međusobno su udaljene do 90 centimetara, međuredni razmak je oko dva i po metra, a tu su još protivgradna mreža, te automatizovano upravljanje navodnjavanjem i prihranom. Tehnolog redovno prati zasad i za svaku biljku je programirano koliko tokom dana dobija vode, a koliko hrane. Đubrivo do saksija stiže putem kapljača i prihrana se odmah koriguje, u skladu sa promenama na biljkama...

- Malo je plantaža borovnice koje se napajaju strujom iz obnovljivih izvora energije, a nama solarni paneli proizvode struju za pokretanje pumpi - objašnjava Ivan koji se pre nepune četiri godine upustio u ovaj poduhvat, opredelivši se za gajenje u saksijama, pa sada ima 2.100 sadnica sorte djuk, u trećoj godini vegetacije.

Njegove borovnice sazrevaju polovinom juna, a berba se završava tokom desetak dana jula. Sa desetak radnika i prinosom od kilogram i po po biljci, upravo je okončao drugu sezonu berbe, koja se obavlja ručno i sukcesivno - kako bobice sazrevaju. I, sa zasada na 65 ari kompletan rod već je završio u hladnjači jednog otkupljivača u Kruševcu, odakle će put tržišta u Srbiji, Evropi i Rusiji.

- Ovim načinom sadnje, optimalan rod od tri i po kilograma po stablu postiže se posle četvrte godine, kada bi trebalo da imamo i do sedam tona u sezoni. Inače, Holanđani su pioniri u ovakvom uzgoju i tvrde da bu biljka, po postizanju punog roda, još bar narednu deceniju trebalo da daje svoj maksimum. Nažalost, nema banaka koje hoće da prate zasnivanje manjih plantaža, a zbog skromnih površina nema nu uslova za dobijanje sredstva iz evropskih fondova. Štaviše, kao i lane, otkupljivači su na početku berbe ponudili prihvatljivu cenu, od 5,5 do šest evra, ali je ona krajem juna pala na manje od tri po kilogramu, što je potpuno neisplativo za investiciju koja bi trebalo da se vrati za pet godina. Optimalna cena je oko pet evra - zaključuje Gagić, navodeći da su zato mnogi borovničari su bili u iskušenju da plod ostave neubran, ili da ga prerade u sok, jer se ne isplati plaćati berače i đubrivo.

Kako kaže, u Srbiji još uvek ne postoji plantaža borovnice u saksijama koja je starija od 4 do 5 godina, tako da nema uporedivog iskustva. Ovo je zaista novitet, mada interesovanje voćara za borovnicu sve više raste i pored toga što nema banaka koje hoće da prate zasnivanje manjih plantaža, a zbog površine, nema uslova ni za konkurisanje za IPARD kredite iz evropskih fondova.  

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (1)

UČINIĆEMO SVE DA SE KAO ZEMLJA UZDIGNEMO POSLE OVOG UŽASA Vučić položio cveće u školi Vladislav Ribnikar (FOTO)