PO TARTUFE SA LICENCOM: U Sremskoj Mitrovici održano prvo polaganje za zvanje tartufar

S. KOSTIĆ

26. 05. 2021. u 13:35

LOV na tartufe, koji se uglavnom odvija u sivoj zoni i često se zbog visoke cene ove gljive, završava sukobima tartufara, čak i sa smrtnim ishodom - dobija mogućnost da se legalizuje!

ПО ТАРТУФЕ СА ЛИЦЕНЦОМ: У Сремској Митровици одржано прво полагање за звање тартуфар

Foto: S. K.

Prvi put u našoj zemlji, u Sremskoj Mitrovici, održano je polaganje ispita za sertifikovane tartufare kako bi se uveo red u dosad neuređenu oblast, obučili oni koji se bave eksploatacijom tartufa, ali i da se ovaj posao stavi u legalne tokove. Uz podršku lokalne samouprave, organizatori ispita su Mikološko-gljivarski savez Srbije i Agencija za ruralni razvoj Sremske Mitrovice.

Stručnjaci poručuju da onima koji žele da se bave ovim poslom nije dovoljno samo da imaju nož, grabulje i psa, već i znanje. A, njega će steći polaganjem za licence.

- Počeli smo akciju sa Zavodom za zaštitu prirode Srbije (ZZPS), a naučna komisija je izradila program za edukaciju sakupljača, da bismo ispoštovali svu zakonsku proceduru. Polaganjem ćemo postići da se radi legalno, zainteresovani će biti obučeni a sertifikat koji dobiju kad polože test biće overen od ZZPS - kaže Zoran Jelenković, predsednik Mikološko-gljivarskog saveza Srbije dodajući da je sledeći korak saradnja sa rendžerima Nacionalnog parka "Fruška gora" i drugim inspekcijskim službama.

Foto: S. K.

 

Jelenković naglašava i da je na osnovu potpisanih sporazuma o saradnji sa savezima Grčke, Hrvatske i Italije, u planu da se oformi berza tartufa. Uz pomoć Privredne komore Srbije umrežiće se svi otkupljivači i prerađivači iz ovih zemalja kako bi u svakom trenutku mogli da razmenjuju informacije o cenama.

- Imamo više od 90 prijavljenih, a test je zahtevan. Četvrtina pitanja je o zaštita staništa i prirode, deo je o prepoznavanju tartufa, a preostala iz biologije. Deo koji obuhvata zaštitu životne sredine je najvažniji, jer smo poslednjih godina popriličan deo terena uništili - rekla je Jelena Milošević, predsednica Udruženja gljivara "Lisičarka" iz Sremske Mitrovice.

Komercijalno sakupljanje tartufa radi se iskopavanjem i uništava se veza između tartufa i drveta koji se nalaze u specijalnoj zajednici na obostranu korist. Nije svejedno da li je tartuf mlad, jer tada ne vredi, ili je zreo, kada ima svoju vrednost. Zato jesu, kako kaže dr Maja Karaman, predsednica Naučne komisije Mikološko-gljivarskog saveza Srbije, edukacija tartufara i osposobljavanje za komercijalno sakupljanje jako važni.

Kod nas ne postoje specijalizovane prodavnice za tartufe. Kada se prodaju, drže se u staklenim zvonima, da bi sačuvali osobine. Tartuf se prvo pomiriše, izmeri mu se težina, pogleda oblik i ustanovi koliko je oštećen, a na kraju se određuje cena. To je uobičajen način kupovine tartufa.


CENA I VIŠE OD 200 EVRA

TARTUFI su vrsta jestivih gljiva koje rastu pod zemljom, najčešće uz korenje stabala hrasta, bukve, topole, vrbe i bresta. Najcenjenije su crni i beli. Cena crnih je od 50 evra za kilogram dok je beli skuplji i prodaje se za više od 200 evra za kilogram.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

SESTRA UBIJENOG DALIBORA NAPISALA PESMU BRATU: Proklinjem mu ruku iz koje je svaki metak ispalio (VIDEO)