PRIVREDNI DIVOVI NA KOLENIMA! Nekadašnji giganti postaju deo sećanja stanovnika sarajevsko-romanijske regije

M. REGOJE

21. 02. 2022. u 15:00

VELIKI privredni giganti koji su godinama proizvodili i hranili hiljade porodica, stipendirali mlade zanatlije i inženjere, svojim radnicima gradili stanove, ali i domove kulture, obdaništa i ulice, polako postaju samo deo sećanja starijih stanovnika Sarajevsko-romanijske regije.

ПРИВРЕДНИ ДИВОВИ НА КОЛЕНИМА! Некадашњи гиганти постају део сећања становника сарајевско-романијске регије

Energoinvest - Rasklopna Oprema, Foto M. Regoje

Privatizacije, nepovoljni ugovori, ali i nedostatak želje za proizvodnjom doveli su do toga da divovi poput "Energoinvesta" i "Famosa" propadnu, a radnici ostanu na ulicama.

Nekadašnji giganti ne samo Sarajeva već i bivše Jugoslavije, "Famos" i "Energoinvest" iseljeni su posle rata na područje Istočnog Sarajeva, ali usled nebrige, tehnologija je zastarela i ta preduzeća su propala.

"Famos" je osamdesetih godina 20. veka izrastao u pravog privrednog giganta, sa više od 2.000 zaposlenih ljudi, sa produktivnošću koja se mogla meriti sa uspesima nemačkih firmi. Pokrenuo je i preporodio paljanski kraj, ali je bio značajan zamajac razvoja i za sarajevsku regiju.

Bile su to godine kada su Pale nakon višedecenijskog zastoja krenule krupnim korakom napred.

- U krugu "Famosa" na Koranu radnici su imali restoran sa pet različitih jela svaki dan, ambulantu sa dva lekara opšte prakse i nekoliko specijalista lekara, dom kulture, biblioteku, sportske klubove. Fabrika je bila ograđena, sa mnogo cveća - prisećaju se bivši radnici posrnulog giganta.

Famos Pale, Foto Privatna arhiva

Stariji Paljani sa setom pričaju i sećaju se tog, kako kažu, zlatnog perioda ovog gradića.

Istorija "Energoinvest - Rasklopna oprema" a. d. Istočno Sarajevo počinje 1954. godine kada je počela proizvodnja opreme srednjeg i visokog napona bazirana na stranim licencama.

- Početak građanskog rata u BiH, 1992. godine, "Energoinvest - RAOP" dočekao je sa oko 2.700 radnika i visinom prometa na godišnjem nivou oko 100 miliona dolara - ističe rukovodilac u nekadašnjem RAOP-u, Miro Klepić.

Klepić za "Novosti" kaže da je priču oko RAOP-a veoma teško doživeo, i da je nakon dugo vremena uspeo da preboli.

Ističe da je ceo radni vek posvetio tom preduzeću, i da nije bilo lako biti svedok propadanja nekadašnjeg giganta.

Ratna razaranja ostavila su velike posledice i nagomilane probleme ovom kolektivu, zaostajanje u tehničkom razvoju, blokade tržišta, nedostatak finansijskih sredstava, tehnološke viškove radne snage, tako da je jedini izlaz, kako se tada mislilo, bio u privatizacijikoja je sprovedena 2006. godine.

Od početka privatizacije počinje i sunovrat ovog giganta koji je generacije i generacije odškolovao, othranio, a samo povlačenjem čitavog niza pogrešnih poteza sada je postao istorija.

ŠANSE U RAZVOJU TURIZMA

TRENUTNO je većina stanovništva Istočnog Sarajeva uglavnom angažovana u malim privatnim preduzećima i stranim firmama, dok je privreda na ivici ambisa. Svetla tačka Sarajevsko-romanijske regije trenutno je ubrzan razvoj turizma, koji je razvojna šansa za ovaj deo Srpske, a koji bi, ukoliko se iskoristi na pravi način, mogao zadržati mlade ljude u granicama naše države, umesto raštrkane po belom svetu, što je bila praksa poslednjih godina.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

ODBIO JE NAS! IGRA ZA NJIH! Hrvate baš pogodio spisak Srbije za EURO 2024, jedan igrač im je trn u oku