POMEN ZA UMRLE U ALIJINOJ FABRICI SMRTI: U zloglasnom logoru Silos u Tarčinu više od 600 Srba prošlo kroz najstrašnija mučenja i zlostavljanja
ZA danas je planirano obeležavanje 26 godina od raspuštanja zloglasnog logora za Srbe "Silos" u Tarčinu, na području opštine Hadžići, u kojem je u proteklom ratu bilo zarobljeno više od 600 srpskih civila, od kojih su 24 umrla zbog posledica prebijanja, torture i mučenja glađu.
Foto iz izveštaja Nezavisne međunarodne komisije
Predsednik Saveza logoraša Republike Srpske Anđelko Nosović izjavio je Srni da će u 12.00 časova biti služen parastos žrtvama u crkvi Osenik u Hadžićima, nakon čega je u 13.00 časova predviđeno polaganje cveća i prisluživanje sveća ispred "Silosa" u Tarčinu.
On je naveo da će u Kulturnom centru Istočno Novo Sarajevo u 14.00 časova biti održana Akademija i prikazan dokumentarni film o stradanju Srba u "Silosu".
- Uputili smo pozive savetniku srpskog člana Predsedništva BiH Bošku Tomiću, predstavnicima Ministarstva za rad i boračka pitanja u Vladi Republike Srpske, direktoru Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Miloradu Kojiću, načelnicima opština sa područja grada Istočno Sarajevo, te udruženjima koja su nastala iz odbrambeno-otadžbinskog rata, rekao je Nosović.
On je istakao da je poziv upućen i predstavnicima Si-En-Ena.
Nosović je napomenuo da će za zainteresovane iz Istočnog Sarajeva u 11.00 časova biti organizovan prevoz autobusima u Hadžiće, uz pratnju federalne policije.
Zloglasni logor za Srbe "Silos" u Tarčinu ostaće upamćen kao jedan od 126 kazamata na području ratnog Sarajeva, u kojem je više od 600 srpskih civila prošlo kroz najstrašnije torture, fizička i psihička zlostavljanja, prebijanja i mučenja glađu, a 24 ih nije preživelo.
Većina logoraša koji su dočekali slobodu danas uglavnom živi u prekookeanskim zemljama, daleko od mesta zločina i zloglasnog logora koji je zatvoren na Svetog Savu, 27. januara 1996. godine, i to dva meseca od parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma i predviđenog roka za raspuštanje logora u BiH.
Ranija svedočenja srpskih logoraša potvrđuju da je logor "Silos", koji su muslimanske vlasti osnovale 11. maja 1992. godine u objektu u kojem se pre rata čuvala pšenica, imao sve elemente zloglasnog logora Aušvic iz Drugog svetskog rata.
Foto: Printscreen
U njemu su uglavnom bili zatvoreni civili sa područja Tarčina, Pazarića i drugih okolnih mesta, muškarci od 14 do 85 godina i 11 žena, od kojih je jedna bila u šestom mesecu trudnoće, te 11 rezervnih vojnika, zarobljenih na borbenoj liniji u Hadžićima.
Najmlađi među njima bio je četrnaestogodišnji Leo Kapetanović, a najstariji osamdesetpetogodišnji Vaso Šarenac, koji je umro u "Silosu" na temperaturi koja je uvek bila za 10 stepeni niža od spoljašnje.
Obeležavanje 26 godina od raspuštanja logora organizuje Savez logoraša Republike Srpske i Centar za društvena istraživanja, tranzicijsku pravdu i demokratiju "Istina i pravda".
BONUS VIDEO:
ZA KRST NEMANjIĆA, ZA SLAVU OBILIĆA: SAJ zapevao u Banjaluci
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)