RUSIJA I EU NA RASKRSNICI: Evropski šef diplomatije se u Briselu u Evropskom parlamentu "branio" zbog svoje posete Moskvi

Goran Čvorović, dopisnik Brisel

09. 02. 2021. u 22:31

NALAZIMO se na raskrsnici odnosa s Rusijom. Izbor za koji se budemo opredelili odrediće dinamiku međunarodnih odnosa u ovom veku. Da li želimo da idemo na model veće saradnje ili veće polarizacije?

РУСИЈА И ЕУ НА РАСКРСНИЦИ: Европски шеф дипломатије се у Бриселу у Европском парламенту бранио због своје посете Москви

Foto AP

Ovim rečima obratio se šef evropske diplomatije Đuzep Borelj poslanicima Evropskog parlamenta na debati koja je organizovana posle njegove posete Moskvi i pisma preko pedeset evroposlanika koji su zatražili njegovu ostavku jer nije odbranio evropske vrednosti i stavove na odgovarajući način.

- Rusija je naš najveći sused. Treba da nađemo modus da izbegnemo stalnu konfrontaciju. Rusija je evropska država. Ne treba da ruskim građanima okrenemo leđa - rekao je Borelj.

Šef evropske diplomatije je, međutim, u svom petnaestominutnom obraćanju istakao da je "veoma zabrinut oko perspektiva geostrateškog izbora ruskih vlasti."

- Rusija želi da nas podeli, ali nije uspela da to uradi. Ne treba da upadnemo u njihovu zamku - rekao je.

Borelj je poručio da se posle pada Berlinskog zida vizija zajedničkog prostora od Lisabona do Vladivostoka nikada nije ostvarila.

- Rusija nije ispunila očekivanja da postane moderna demokratija. Razočarani smo i više nema poverenja između EU i Rusije. Mnogi tradicionalni stubovi na kojima su bili zasnovani naši odnosi su srušeni - rekao je i kao primere podizanja tenzija naveo Ukrajinu, Južni Kavkaz, Pridnjestrovlje, Belorusiju.

Đuzep Borelj u Briselu, Foto AP

Naglasio je da je politički dijalog u ćorsokaku od konflikta u Ukrajini i da politička klima ne prestaje da se pogoršava. Rekao je da je njegov odlazak u Moskvu imao dvostruki cilj, a pre svega da ruskim kolegama direktno prenese zabrinutost EU oko ljudskih prava i situacije Alekseja Navaljnija.

- To sam uradio i to im se nije dopalo - kazao je Borelj i istakao da je slučaj Navaljnog bio u centru razgovora s Lavrovim.

Drugi cilj je bio priprema predstojećeg martovskog samita o odnosima EU i Rusije.

- Hteo sam da vidim da li su ruske vlasti zainteresovane za promenu negativne tendencije naših odnosa i da iskoriste priliku za dijalog. Odgovor je bio jasan. Nisu zainteresovani, ukoliko i dalje budemo postavljali u paketu pitanje ljudskih prava. A ta pitanja su upisana u naš DNK i ne možemo da ćutimo o tome - poručio je Borelj.

Polemika iz poslaničkih klupa

U VELIKOJ polemici koja se povela u EP, poslanici iz redova narodnjaka, socijaldemokrata i Zelenih su isticali da je Borelj bio ponižen u Moskvi i da Rusiji treba odgovoriti sankcijama. Predstavnica levice Kler Deli je s druge strane ukazala na "rusofobiju" u EU, pitala zašto se tako isto ne bore za Asanža. Poslanik iz Katalonije Karles Pučdemon Kazamaho ukazao da su organizatori referenduma osuđeni i do trideset godina zatvora, dok je francuski poslanik Tjeri Marijani poručio da je poseta Borelja bila "hrabra, realistična i neophodna", istakavši "hipokriziju evropskih vlasti".

On je rekao da mu u Moskvi nisu dali da vidi Navaljnog, da je kontekst posete bio napet, da je svesno preuzeo rizik, i da pre posete nije gajio iluzije.

- Čak sam zabrinutiji posle posete - istakao je, naglasivši "autoritarni put ruskih vlasti", jaku i zabrinjavajuću represiju, bez milosti prema Navaljnom, čije je oslobađanje hitno tražio.

- Oni smatraju da je naš liberalni ekonomski sistem pretnja za njih - preneo je Borelj poslanicima svoja zapažanja o Rusiji.

Aleksej Navaljni, Foto AP

Rekao je i da su se složili po nekim pitanjima, naročito oko iranskog nuklearnog programa i podrške dijalogu između Izraela i Palestine. O svemu će sada biti reči na Savetu ministara EU 22. februara i na Evropskom samitu u martu, a najavio je mogućnost dodatnih sanckija zašta će i sam, kako je rekao, izneti konkretne predloge.

Poručio je i da će nastaviti da rukovodi odnosima EU s Rusijom, što je bio indirektan odgovor onima koji su tražili njegovu ostavku.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLJEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLjEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

BRIŽLjIVO upakovane dve nagorele voštanice i jedna raskošna osmanska sablja pronađene u skromnoj sobi Stepe Stepanovića posle njegove smrti 27. aprila 1929. otkrile su da veliki vojskovođa nije smatrao pobede na Ceru i Solunskom frontu najvažnijim bitkama koje je vodio, već osveta srednjovekovnih srpskih vitezova izginulih u Maričkoj bici.

28. 04. 2024. u 06:30

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

NEMAČKA koja je glavni sponzor sarajevske „Rezolucije o Srebrenici“ pokušava da progura taj cinični istorijski falsifikat kroz Generalnu skupštinu UN u vreme jedne tragične godišnjice, oslobođenja koncentracionog logora Dahau, nespornog svedočanstva o najvećem genocidnom programu u istoriji čovečanstva čiji je autor – Nemačka.

28. 04. 2024. u 07:00

Komentari (0)

RUSIJA JE ZGROŽENA: Ovo je najnoviji uslov za Ruse da bi učestvovali na Igrama Pariz 2024