ZAJEDNO U ODGOVORU NA PROMENE U SAD: Stramer i Makron zbijaju redove, posle pobede Donalda Trampa

Pariz i London pokušavaju da zbiju redove, posle izbora Donalda Trampa za novog presednika SAD, svesni da će sada evropski kontinent biti prepušten sam sebi.

ЗАЈЕДНО У ОДГОВОРУ НА ПРОМЕНЕ У САД: Страмер и Макрон збијају редове, после победе Доналда Трампа

Foto: Profimedia

Britanski premijer Kir Starmer bio je juče gost francuskog šefa države Emanuela Makrona s kojim je razgovarao o strateškom približavanju Ostrva kontinentu u novonastaloj situaciji. Bilo je tovora i o mogućnoti da, zajedničkim snagama, ubede odlazećeg predsednika SAD Džozefa Bajdena da Ukrajini dozvoli da ispali rakete "storm šedou" u dubinu ruske teritorije, rekli su izvori iz Starmerove vlade za britanski "Telegraf".

Iako je Velika Britanija tradicionalni američki saveznik u Evropi, povratak Trampa u Belu kuću jasan je znak za potrebu obnavljanja čvršćih kontakata među zapadnoevropskim silama i stvaranje zajedničke evropske strategije za mnoga goreuća pitanja, bez obzira na "bregzit".

Među glavnim temama je bila i situacija u Ukrajini. Makron i Starmer su svesni da će sada američka slavina za pomoć Kijevu biti zavrnuta, dok i Pariz i London žele da nastave da maksimalno podržavaju Ukrajinu u ratu protiv Rusije.

Francuzi i Britanci strahuju da će Evropljani sada sami morati da finansiraju Kijev. Poređenja radi, EU je do sada Ukrajini poslala pomoć u ukupnoj vrednosti od blizu 120 milijardi evra, a SAD 85, a sada bi sve to, po svoj prilici, moglo da padne samo na evropska pleća. To će biti teško i gotovo nemoguće nadoknaditi.

Razgovor između Makrona i Starmera došao je u trenutku kada odnosi između dve prestonice, britanske i evropske, Londona i Brisela, nisu najsjaniji. Iz EU ističu da očekuju da Britanci tačno stave do znanja kakve odnose žele s njima. Nedavni susret između Starmera i predsednice EK Ursule fon der Lajen nije razjasnio situaciju.

U EU istovremeno očekuju i da London konačno imenuje trideset poslanika u zajedničku interparlamentarnu delegegaciju s institucijom koju su napustili, a koja je namenjena da se ovi odnosi relasiraju. London se čak protivi i razmeni studenata, što je osnov od koga bi Brisel da započne obnovu veza. Uskoro bi trebalo da započnu i pregovori o novom paktu bezbednosti između Londona i Brisela u post-bregzit eri.   

Makron je zato želeo da pozivom Starmeru pospeši ove odnose, zbog čega ga je pozvao na 106. proslavu Dana primirja u Prvom svetskom ratu, što se poklapa i sa 120 godina od sklapanja sporazuma o Srdačnom sporazumevanju između Londona i Pariza.  I Starmer ističe da želi da dođe do pomaka, ali se prvi koraci tek čekaju.

BLISKI ISTOK I TRGOVINA LjUDIMA

Makron i Starmer su takođe potvrdili nameru da nastave napore u kontaktima sa svim regionalnim i međunarodnim akterima u cilju povratka mira na Bliskom istoku. Na bilateralnom planu, založili su se za dalju borbu protiv trgovine ljudima u Lamanšu.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

OBJAVLJENE TAČNE ADRESE U EU: Nemačka glavna baza za proizvodnju oružja za Ukrajinu Čeka se reakcija Moskve

OBJAVLjENE TAČNE ADRESE U EU: "Nemačka glavna baza za proizvodnju oružja za Ukrajinu" Čeka se reakcija Moskve

NEMAČKA je praktično postala glavna industrijska baza ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa u ratu protiv Rusije, a upravo Berlin stoji iza terorističkih napada na ruske civilne ciljeve, rekao je lider pokreta „Druga Ukrajina“ Viktor Medvedčuk. Istovremeno, on je otkrio adrese najvažnijih nemačkih kompanija koje proizvode oružje za Ukrajinu.

13. 07. 2026. u 12:47

Komentari (0)

HUMANOST U GLAVNOJ ULOZI: Fondacija Mozzart nastavlja sa ulaganjima u zajednicu