"TURISTI, VRATITE SE ODAKLE STE DOŠLI!" Italijanski gradovi grcaju pod sve masovnijim prilivom posetilaca iz svih krajeva
LETNjA sezona u Italiji dodatno je pojačala već postojeći rizik za najpopularnije turističke destinacije, gde broj turista daleko prevazilazi sve kapacitete od smeštaja, preko ugostiteljskih, do mogućnosti da priđu mestima koja žele da posete. Pretnja se nadvila nad ekološku i društvenu neravnotežu sa stanovnicima tih mesta. Venecija i Firenca već su simboli gradova prekomernog turizma, a uz njih su odmah Rim i Napulj.
Foto G. Čvorović
Nekada je dolazak turista donosio nadu i zadovoljstvo, bio doprinos boljem životu zemlje i gradova. Ali, posle pandemije kovida i izolacije, sada se stiglo do turističkog haosa.
Sve je žešća i pobuna građana zbog previše turista. Ima ih više nego stanovnika u gradovima:Veneciji, Firenci, Rimu, Milanu, Napulju, Veroni, Sijeni, Pizi, ali i Mantovi, Parmi, Riminiju, Livornu, Bolcanu, Trentu, na obali Ligurije, u određenim područjima Dolomita, ne mogu se svi ni pobrojati. Ali, poruka se svodi na jedno: "Turisti, idite kući!".
Pokušaja da se spasu gradovi bilo je u Veneciji, gde je bila uvedena dnevna taksa od pet evra, od 25. aprila do 14. jula, kao neka vrsta eksperimenta za moguće smanjenje pritiska posetilaca. Sakupljeno je 2,4 miliona evra koja su iskorišćena za poboljšanje javnih sanitarnih struktura i poboljšanje prijema turista u gradu, ali eksperiment ipak nije dao željene rezultate. Stoga je od početka avgusta uvedeno pravilo da turisti mogu da se kreću u grupama od 25, sa vodičem u autobusu, ako žele da posete istorijski deo grada ili ostva Murano, Burano. To se sada odnosi samo na visoku turističku sezonu.
Bune se širom Evrope
Na evropskom planu u mnogim zemljama epicentrima masovnog i prekomernog pristizanja turista nije ništa bolja situacija. Pobune su u Španiji, Barseloni. "Turisti, idite kući, niste dobrodošli", ali takvih je i u drugim mestima, na Majorki, na Kanarskim osrtvima, u Grčkoj, pa do severnog dela evopskog kontinenta u Norveškoj. Građani protestuju kako protiv turista tako i protiv agencija koje bez ikakvog plana i konsultacija šalju trusite na željene destinacije ili protiv kruzera koji ih dovoze.
Građani Firence su u panici da se gubi identitet grada, i da je dovoljan podatak da je Galerija Ufici, samo za vreme Vaskrsa, za četiri dana, imala 91.000 posetilaca. Istorjski centri dovedeni su do kolapsa, jer su vlasnici stanova pretvorili svaki prostor koji se može, a i ne može, za iznajmljivanje. I čitav region Toskane doživljava pravu najezdu turista. Rečju, kompromitovan je način života stanovnika.
U sabiranju efekata masovnog turizma samo zadovoljno trljaju ruke oni koji skupljaju prihode u kase. S druge strane, kažnjeni su i oni koji stignu, i oni koji već žive u atraktivnim mestima, i treba da stignu do posla, ili posete lokale, da se ne pominje oštećenje čovekove okoline, koje šteti svima. Tako turizam postaje pretnja, sa sve manje mogućnosti da se pruže kvalitetne usluge i doživaljaj turistima, ugrožavajući uedno i imidž tih lepih lokacija.
Preporučujemo
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)