BIZNISMENI UDARILI NA ŠOLCA : "Puca" savezništvo nemačkih kompanija i državnog vrha
DVE godine ove vlade izgubljene su kad je ekonomija u pitanju, poručio je Zigfrid Rusvurm, čelnik Udruženja nemačke industrije kancelaru Olafu Šolcu. Ovako otvoren oštar napad na šefa vlade u Berlinu pravi je presedan, iako se brojne kritike na federalnu politiku gotovo svakodnevno čuju, jer je malo koja direkno upućena Šolcu.
Foto: Tanjug/AP
Osim toga, predsednici Udruženje industrije (BDI) navikli su da od osnivanja ove asocijacije, 1949. godine, malo-malo pa kontaktiraju sa državnim vrhom i mole ga da politika pomogne privredi. Upravo zato je, podseća Dojče vele, krajnje neuobičajen oštar ton Rusvurma i njegov javni napad na socijaldemokratskog predsednika vlade. Ali, takav potez ima validno objašnjenje, navodi medij i ističe da, Udruženje redovno komunicira i sa "zelenim" ministrom privrede Robertom Habekom i liberalnim ministrom finansija Kristijanom Lindnerom, ali da kod Šolca nema prolaz. Na sve tužbalice Udruženja, kancelar odgovara da je "kuknjava pesma trgovca" i prosleđuje ih resornim ministarstvima.
Rusvurm podseća da se pogrešnim putem jednim delom krenulo još za vreme vladavine demohrišćanske kancelarke Angele Merkel, ali da se potom ekonomija našla u slobodnom padu.
- Ova pogrešna politika aktuelnog kancelara razlog je što nemačka ekonomija raste znatno sporije nego gotovo sve slične države i mnogi susedi u EU - kaže Rusvurm. - To znači da sistematski gubimo od konkurencije i ostajemo bez svog udela na tržištu.
Predstavnici nemačke industrije su još od naglog porasta cena energenata usled rata u Ukrajini, tražili od zvaničnog Berlina subvencionisanu cenu za domaće proizvođače. Nije im udovoljeno, uz obrazloženje da "to znači uzeti novac nekom drugom da bi se dao vlasnicima fabrika".
I nemačkoj industriji je jasno da su se okolnosti u svetu privrede promenile, ali baš zato, njeni čelnici traže raspravu o tome koje industrijske grane Nemačka sebi trenutno može da priušti i pod kojim uslovima.
- Ako nam je važan strateški suverenitet, moramo da prihvatimo da to ima svoju cenu i da je povezano s većim troškovima. - Jer, u tim pojedinačnim slučajevima i subvencije su zamislive. Nemam razumevanja za trku u podrškama za nove fabrike čipova. Ako, međutim, Nemačka bude jedina koja se drži korektnih pravila ekonomske utakmice, onda ne samo da će naše fabrike imati problema u nabavci, nego ćemo i izgubiti izuzetno važnu tehnologiju koju imamo - poručuje Rusvurm i dodaje da će u dogledno vreme, zbog promena u svetu privrede, u Nemačkoj potpuno nestati neke industrijske grane.
Koncerni najbolje prošli
NAJVIŠE su pogođena mala i srednja preduzeća. Nemački međunarodni koncerni, zbog rastućih troškova proizvodnje u zemlji, lako mogu da presele proizvodnju u inostranstvo. Upravo to je i jedno od objašnjenja zašto indeks Nemačke berze DAX, koji čine 30 najvećih kompanija u zemlji, vrtoglavo raste. Nedavno je premašio i istorijski rekord od 18.000 bodova. Odluke o premeštanju proizvodnje, dobra su vest za međunarodne koncerne, ali ne i za domaću ekonomiju, zaključuju analitičari.
Preporučujemo
Kriza na Bliskom istoku: Teheran razbio MOSAD-ovu mrežu - pogubljena dvojica
02. 05. 2026. u 06:56 >> 22:35
Veteran iz "Azova" na Jejlu: Evo šta radi na prestižnom američkom univerzitetu (FOTO)
02. 05. 2026. u 22:19
Trampu stigle najgore moguće vesti: Nije dobro po američkog predsednika
Podrška američkom predsedniku Donaldu Trampu pala je na najniži nivo u njegovom trenutnom mandatu, a Amerikanci su sve više nezadovoljni njegovim postupanjem sa troškovima života i ratom sa Iranom, pokazuju rezultati nove ankete Ipsosa.
28. 04. 2026. u 20:51
Srušio se avion kod glavnog grada: Poginuli svi putnici i pilot
Vazduhoplovna civilna uprava Južnog Sudana saopštila je danas da se srušio avion jugozapadno od glavnog grada Džube, pri čemu je poginulo svih 14 osoba koje su bile u letelici.
27. 04. 2026. u 16:49
Rusija sprema napad na TRI evropske zemlje - želi da testira NATO: Alarmantne tvrdnje stručnjaka
PREMA novoj analizi, Rusija se aktivno priprema za napad na baltičke države, što bi predstavljalo veliki vojni izazov za Zapad. Takvim potezom, Vladimir Putin bi testirao spremnost NATO-a da brani tri male članice - Estoniju, Letoniju i Litvaniju - u slučaju mogućeg početka Trećeg svetskog rata.
02. 05. 2026. u 21:42
Komentari (0)