ŠKRIPI OSOVINA EU: Zategnuta atmosfera na neformalnom sastanku lidera zemalja članica EU u Pragu
NEFORMALNI sastanak lidera zemalja članica EU juče u Praškom zamku bio je predviđen kao misija prevazilaženja razlika i podela u okviru aktuelne energetske krize izazvane ratom u Ukrajini. Ali, glavne podele dolaze iz dve vodeće prestonice, Pariza i Berlina.
Emanuel Makron i Olaf Šolc, Foto AP
Unutar zidina zamka vodila se žestoka debata samo dan posle pomirljivih tonova kojima je u oblandu bio obavijen prvi sastanak Evropske političke zajednice. Da bi dali sliku jedinstva, francuski predsednik Emanuel Makron i nemački kancelar Olaf Šolc zajedno su došli na jučerašnji sastanak, ali to je bio samo formalni kliše.
Dvoma taborima, nemačkom, koji zagovara fosilna goriva u zamenu za rusku naftu, što ne odgovara Francuskoj, i francuskom, koji se zalaže za nukelarnu energiju, protiv čega se buni Nemačka, priključio se i treći - zemalja koja ne mogu bez ruskog crnog zlata, među kojima su Mađarska, Slovačka, Bugarska... Svima zajedno, u odnosu na Nemačku, smeta i to što će ona kao bogata zemlja lakše pomoći svojim firmama da prebrode krizu i samim tim ugroze kompetitivnost na celoj teritoriji EU.
U Briselu smatraju da pojedinačne odluke, kao što su davanje subvencija na pumpama, ili ubrizgavanje svežeg novca u najugroženije grane što podiže inflaciju, nisu rešenje, već da mora da se donese zajednička odluka na nivou EU. Pre svega, uvođenjem "plafona" za cenu ruskih energenata koji se još uvoze, kao i jedinstvenom nabavkom za celu Uniju.
I dok Francuska, sa još petnaestak zemalja, predvodi veliku grupu država koje takođe zagovaraju utvrđivanje najviše cene gasa, Berlin se tome protivi. Oni koji su protiv, smatraju da bi cena tako mogla da se spusti, ali da gasa onda, jednostavno, ne bi bilo.
Luksemburški premijer Gzavije Betel je "podsetio" da postoje i druga tržišta na svetu, na koja bi ovaj gas mogao da bude usmeren, Moskvi ne odgovaraju cene.
Od toga zavisi i čitava privreda EU. Cene gasa, ali i struje, na čiju proizvodnju gas takođe utiče, skočile su i do 15 puta na evropskom tržištu, pa bez direktne pomoći država građani i firme ne bi mogli da plate realnu cenu. Ali, to još neće moći dugo tako.
Šefovi država ili vlada razgovarali su juče i o pojačanom slanju vojne pomoći Ukrajini.
Poruka predsednika Evropskog saveta Šarla Mišela je da EU mora da bude jedinstvena u solidarnosti s Ukrajinom, u situaciji kada je Moskva raspisala mobilizaciju i anektirala ukrajinske teritorije.
FIRME POMAŽU
Jedan od postignutih dogovora je da su firme koje su dobro zaradile na skupim energentima daju doprinos pomoći onima koji jedva plaćaju račune, po želji šefice evropske izvršne vlasti Ursule fon der Lajen. Ona je predložila i da se zajednički kupuje gas, što, zasada, ne nailazi na odobravanje svih.
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTORestoran Miya Galerija
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTOKlikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
SVE KLjUČA OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentinski predsednik poslao poruku koja će razbesneti Britance
PREDSEDNIK Argentine Havijer Milej izjavio je da je njegova vlada "svakim danom sve bliže" povratku suvereniteta nad Foklandskim ostrvima, produbljujući diplomatski spor izazvan politički obojenim slavljem reprezentacije Argentine nakon pobede nad Engleskom na Svetskom prvenstvu ranije ove sedmice, piše briselski portal Politiko.
17. 07. 2026. u 14:37
NOVA FAZA SUKOBA NA BLISKOM ISTOKU: Iran prvi put direktno napao ovu zemlju!
IRAN je saopštio da je u petak izveo nove napade na američke objekte na Bliskom istoku, uključujući i prvi direktan napad u Siriji, nakon šeste uzastopne noći američkih udara na iranske vojne objekte.
17. 07. 2026. u 12:51
KATASTROFA Koliko Ukrajina sada ima stanovnika - a koliko ih je bilo pre rata: brojevi zastrašujući, nema ljudi za obnovu zemlje
NA teritoriji pod kontrolom Kijeva ostalo je između 22 i 25 miliona stanovnika, dok ratni gubici, masovno iseljavanje, nizak natalitet i ubrzano starenje stanovništva guraju Ukrajinu ka demografskoj krizi koja bi mogla iz temelja da promeni nacionalnu, ekonomsku i društvenu strukturu zemlje, piše „Azija tajms”.
16. 07. 2026. u 19:23
Komentari (2)