PRETNJA "SARADNJE" NAD MAKRONOM: Tek što je reizabran, stanar Jeliseja na iskušenju

Goran Čvorović dopisnik iz Pariza

28. 04. 2022. u 07:11

POSLE pobede na predsedničkim izborima, šefa francuske države Emanuela Makrona sada očekuje izbor novog premijera, čim dosadašnji, Žan Kasteks, ovih dana podnese ostavku, poštujući tradiciju, bez obzira na to što je deo dobitne kombinacije koja je trijumfovala na narodnom plebiscitu.

ПРЕТЊА САРАДЊЕ НАД МАКРОНОМ: Тек што је реизабран, станар Јелисеја на искушењу

Foto AP

Govorka se da bi njegova naslednica na mestu predsednika vlade mogla da bude dama.

Pogledi su uprti u minstarku rada Elizabet Born. Drugi po redu favorit je ministar poljoprivrede Žilijan Denormandi. Bilo ko da bude, prioritet na unutrašnjem planu biće mu ekologija.

Postoje naznake da bi u stvaranju vlade Makron mogao da izvrši zaokret ulevo, ne samo zato što je, kao centrista, do sada uglavnom prednost davao kadrovima koji su stizali iz desnice, već i zato što bi zahtevi radikalnih levičara mogli da budu kobni po dalje predsedavanje, ukoliko im ne izađe u susret, imajući u vidu obnovljeno komešanje među "žutim prslucima" i rastuće nezadovoljstvo građana smanjenom kupovnom moći.

Na premijerskoj funkciji, istovremeno, već sam sebe vidi Žan-Lik Melanšon, vođa krajnjih levičara, treći u rangu u prvom krugu izbora, nadajući se da će na predstojećem glasanju za parlament u junu uspeti da kapitalizuje ovaj skor.

Zanimljivo je to sve posmatrati kroz prizmu francuskog vladajućeg sistema koji je specifičan u svetu. Predsednički sistem na francuski način daje ogromne prerogative šefu države, veće od premijerskih. Predsednik predsedava i redovnom nedeljnom savetu ministara u Jelisejskoj palati. Premijer je, na neki način, samo njegova produžena izvršna ruka. Centar vlasti se nalazi u Jeliseju, a ne u Matinjonu.

Ali, to važi samo u slučaju da nema kohabitacije, ako premijer stiže iz iste političke porodice. U suprotnom, prvi čovek vlade preuzima konce, a predsednik ima više figurativnu ulogu.

U periodu kohabitacije, vlast dobija klasičan parlamentarni oblik, gde su u srži upravljanja premijer, vlada i skupština. Predsednik tada nadgleda poštovanje ustava i održanje kontinuiteta države. Garant je nacionalne nezavinosti, teritorijalnog integriteta i sprovođenja međunarodnih ugovora. Tradicionalno, predsednik se tada bavi spoljnom politikom, a premijer unutrašnjom.

Zanimljivo je da je Makron prvi francuski šef države u Petoj republici, dakle od 1958. godine, koji je reizabran, a da se ne nalazi u periodu kohabitacije. Imajući u vidu aktuelni raspored političkih snaga u zemlji, vrlo lako može da mu se dogodi da vlasnik ovog istorijskog podatka bude samo nekoliko nedelja, od 13. maja, kada mu kreće sledeći mandat, do 19. juna, kada se održava drugi krug parlamentarnih izbora.

PARADAJZOM NA PREDSEDNIKA

MAKRON je juče bio u svojoj prvoj poseti posle reizbora. Odabrao je Serži, mesto nedaleko od Pariza, poznato po izmešanosti stanovnika različitih nacionalnosti.

Okupljenima je poručio da budući premijer treba da bude osetljiv na socijalna i ekološka pitanja. Masa ga je dočekala uzvicima "Makron predsednik", ali je bilo i onih kojima nije bio po volji. Neko ga je gađao paradajzom, pa je obezbeđenje moralo da otvori kišobran da ga zaštiti.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

RUSIJA GLEDA I NE VERUJE: Rafael Nadal je ovo uradio u Španiji i ruski mediji su zbog toga počeli da krše zakon