U MARIJUPOLJU RATOVANJE DO ZADNJEG METKA: U opkoljenom gradu ostalo je više hiljada ukrajinskih vojnika koji nisu želeli da izađu

Branko Vlahović - stalni dopisnik iz Moskve

21. 03. 2022. u 20:42

U VEĆ nekoliko dana opkoljenom lučkom gradu Marijupolju ukrajinski vojnici će se izgleda boriti do poslednjeg metka. Pre nego što je u ponedeljak ujutro otvoren humanitarni koridor potpredsednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk je saopštila da ukrajinski vojnici neće da polože oružje, napuste grad i tako sebi spasu život. Njima je rusko ministarstvo odbrane obećalo da će im dati dva sata vremena da koridorom dođu do teritorije koja je pod kontrolom ukrajinskih snaga.

У МАРИЈУПОЉУ РАТОВАЊЕ ДО ЗАДЊЕГ МЕТКА: У опкољеном граду остало је више хиљада украјинских војника који нису желели да изађу

Foto AP

Vereščukova je izjavila da su ponovo propali napori da humanitarne zalihe stignu do Marijupolja.

- Tamo je situacija vrlo teška - kaže ona. - Grad je pod udarom ruskih snaga još od početka marta. Oko 300.000 ljudi još uvek se nalazi u Marijupolju, bez struje i vode, hrane i medicinske pomoći.

Predsednik Donjecke narodne republike Denis Pušilin izjavio je da je u Marijupolju ostalo još nekoliko hiljada vojnika u nacionalističkim bataljonima. "Naciki", kako ih zovu u Donbasu, koncentrisani su u rejonu velike železare "Azovstalj" koja je obustavila rad prošle sedmice. Vojnici "Azova" su na teritoriji metaluruškog kombinata koja je dugačka oko 11 kilometara. U ponedeljak je iz njihovih redova stigla vest da bombe po gradu padaju na svakih 10 minuta.

Protiv ovih ukrajinskih snaga bore se specijalci koji su došli iz Čečenije i jedinice morske pešadije Crnomorske flote.

I obruč oko glavnog grada Kijeva se, još više steže. Ruske vazdušne desantne jedinice su uspele da potisnu iz predgrađa prestonice ukrajinske vojnike koji su ostavili ispravna oklopna vozila i oružje. Vlasti Kijeva su od večeras u 21 sat proglasile policijski čas do 23. marta. Bez specijalnih propusnica zabranjeno je kretanje po gradu.

Foto AP

Kancelarija generalnog tužioca Ukrajine saopštila je da je osam osoba poginulo u ruskom granatiranju stambenog kvarta u Podolskom okrugu u Kijevu kada je pogođen tržni centar.

- Na licu mesta rade spasioci i policajci koji dokumentuju zločin. Pretkrivični uviđaj sprovodi Policijska uprava podolske glavne uprave nacionalne policije u Kijevu - navodi se u saopštenju.

Gradske vlasti Odese optužile su ruske snage da su u ponedeljak ujutru izvele napad na stambene zgrade u predgrađu, prvi takav napad u ovoj luci na Crnom moru.

Na drugoj strani, prema izjavama očevidaca, oružane snage Ukrajine granatirale su bolnicu u oblasti Harkov, prenosi Rija Novosti. Ukrajinska vojska gađala je iz haubica bolnicu u selu Lipci u Harkovskoj oblasti, gde su se žene i deca pripremali za evakuaciju.

Ruske oružane snage su raketirale ukrajinske vojne poligone. Sa dva raketna udara pogođen je Centar za pripremu stranih plaćenika i ukrajinskih nacionalista Nova Ljubomirka u Rovnenskoj oblasti. Tu vest ruskog ministarstva odbrane potvrdila je i ukrajinska strana. U Moskvi tvrde da je na tom poligonu poginulo više od 80 najamnika. Ukrajinska strana zasad nije saopštila broj žrtava.

Raketne jedinice ruske armije takođe su gađale visokopreciznim raketama centar u blizini grada Ovruč u Žitomirskoj oblasti, gde su se pripremali najamnici koji su došli da ratuju na strani ukrajinske armije. Moskva kaže da je poginulo više od sto ukrajinskih vojnika i stranih plaćenika.

Sada kad su mnogi veliki ukrajinski gradovi blokirani, ograničen je dotok municije ukrajinskoj vojsci koja je u njima. Oružje stiže preko poljske granice. Zapadne zemlje avionima šalju oružje koje stiže na poljski aerodrom koji je udaljen sto kilometara od Ukrajine. Kasnije se ono pretovara u kamione koji ga odvoze tamo gde odredi vojno rukovodstvo u Kijevu, kazao je moskovski vojni ekspert Jurij Knutov.

Rusija ne namerava da obustavi vatru dok se vode pregovori sa ukrajinskom delegacijom. To je potvrdio i Putinov portparol Dmitrij Peskov jer te pauze ukrajinska vojska koristi za pregrupisavanje snaga, a zatim kreću u napad na Ruse. To se dogodilo više puta pa se više i ne razmatra obustava vatre za vreme pregovora.

U fabrici "Sumi Him prom" u Sumskoj oblasti na istoku Ukrajine u ponedeljak rano ujutro iscurio je amonijak. Rusi tvrde da je to planirana provokacija ukrajinskih nacionalista ne bi li se optužile ruske snage.

Iako ni Kijev ni Moskva zvanično ne objavljuju koliko su do sada ukupno imali žrtava, nije nikakva tajna da se gine na obe strane, a značajan je i broj ranjenih. To se vidi preko saopštenja iz raznih delova Rusije odakle su rodom vojnici i oficiri koji su poginuli. Ruski TV kanali objavljuju i reportaže o ranjenim vojnicima koji se sada leče u vojnim bolnicama.

Ni Ukrajinci ne saopštavaju brojke o svojim poginulim. Ali zato ukrajinski Generalštab saopštava procene kako su Rusi do sada izgubili čak 15.000 vojnika. Ukrajinski mediji se oslanjaju i na procene zapadnih obaveštajnih službi koje tvrde da Rusija dnevno gubi po hiljadu vojnika, ali vojni eksperti tvrde da to nije realna brojka. Po procenama zapadnih službi tako ispada da je u Ukrajini poginuo svaki deseti ruski vojnik.

Po tim zapadnim analizama ispada da Rusi koji su superiorni u vazduhu i stalno gađaju raketama protivničke ciljeve, više ginu nego Ukrajinci koji su prisiljeni da se brane i odstupaju. Sve dok rat ne prestane, sve te brojke o poginulima i ranjenima su proizvoljne i u službi propagande.

Foto AP

Rusi tvrde da su do sada uništili 1.506 ukrajinskih tenkova dok u Kijevu kažu da su oni onesposobili 498 ruskih tenkova i oklopnih vozila. Osim toga, Rusi su oborili 216 bespilotnih letilica. Ukrajinci tvrde da su njihove PVO jedinice oborile 45 ruskih aviona i 97 helikoptera, ali nikakve potvrde Moskve o takvim gubicima nema.

"KINŽAL" ćE I DALjE LETETI

BORBENA upotreba hipersonične rakete "kinžal" u Ukrajini potvrdila je njenu efikasnost u uništavanju teških ciljeva, izjavio je portparol ruskog ministarstva odbrane general-major Igor Konašenkov. On je istakao da će Rusija nastaviti da koristi ove rakete prilikom uništavanja visokozaštićenih specijalnih neprijateljskih ciljeva. Konašenkov je naveo da se sistem "kinžal" koristi sa konvencionalnom bojevom glavom.

STOP ZA ALUMINIJUM I BOKSIT

AUSTRALIJA je 20. marta uvela nove ekonomske sankcije Rusiji kao odgovor na njenu intervenciju u Ukrajini, zabranivši izvoz aluminijuma i boksita. Zabrana ovog izvoza, koja odmah stupa na snagu, ima za cilj da naškodi proizvodnji aluminijuma u Rusiji, čije potrebe 20 odsto zavise od sirovina iz Australije, i podigne cene na ruskom tržištu. Ovo je objavljeno nekoliko dana posle odluke Kanbere da uvede sankcije ruskom oligarhu Olegu Deripaski, osnivaču aluminijumskog giganta "Rusal", koji ima udeo u australijskoj kompaniji "Kvinslend alumina limitid".

CENTRALE

U KIJEVU je potvrđeno da uprkos ratu sve četiri njihove atomske centrale rade i proizvode struju. Poštuju se sve mere zaštite i nivo radijacije nije podignut.

"PREPOZNATLjIVI" SIMBOL SUKOBA

MARIJUPOLj, grad koji je bio najveća trgovačka luka u Ukrajini sa populacijom od 450.000 stanovnika, postao je poslednjih dana, pogotovu na Zapadu, najprepoznatljivije mesto sukoba. Najveći broj razorenih kuća, kao i srušeno pozorište u čijim su se podrumima skrivali civili, slike su koje su najčešće prikazivane.

I zapadne diplomate koriste ovaj grad u svojim nastupima, pa je tako generalni konzul Grčke u Marijupolju Manolis Androulakis izjavio da se taj ukrajinski grad priključuje mestima poznatim tokom istorije po ratnim razaranjima, pominjući Koventri, Grozni, Lenjingrad.

On je poslednji diplomata iz Evropske unije koji je napustio Marijupolj, pošto je pomogao da nekoliko desetina Grka bude evakuisano.

KVINTA ZAPOČELA SERIJU SASTANAKA

ŠEFOVI država ili vlada zemalja članica tzv. Kvinte - Emanuel Makron (Francuska), Džo Bajden (SAD), Mario Dragi (Italija), Olaf Šolc (Nemačka) i Boris Džonson (Velika Britanija), razgovarali su u ponedeljak telefonom povodom situacije u Ukrajini, što je bio uvod u seriju sastanaka koji će se ove sedmice održati uglavnom u Briselu, na temu Ukrajine. Posle ovog sastanka, slede, do kraja nedelje, i susreti šefova diplomatija EU, okupljanje zemalja G7, NATO, kao i Samit EU. (G. Č.)

VELIKI JAZ

IZRAELSKI premijer Naftali Benet, koji nastoji da posreduje u okončanju ukrajinsko-ruskog sukoba, izjavio je u ponedeljak da i dalje postoji veliki jaz između dve strane, uprkos izvesnom napretku.

- Još preostaje dug put jer postoji nekoliko spornih pitanja, od kojih su neka fundamentalna - izjavio je Benet.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

VELIKO IZNENAĐENJE! Novak Đoković doneo odluku pred Rolan Garos koju niko nije očekivao