BRANE SVOJU VALUTU: U Hrvatskoj u nedelju počelo potpisivanje peticije za održavanje referenduma
U HRVATSKOJ je u nedelju počelo potpisivanje zahteva za referendum na kome bi građani morali da se opredele "za" ili "protiv" uvođenja evra, ali male su šanse da će do toga da dođe.
Građani se plaše namera Plenkovića da ih "prevede" na evro / Foto AP
Jer da bi se organizovao referendum, čak 368.000 građana treba da potpiše zahtev koji predlažu krajnje desne stranke u Hrvatskoj. Na više od 300 lokacija počinje prikupljanje potpisa za inicijativu nazvanu "Zaštitimo hrvatsku kunu", dok je većina građana Hrvatske ili ravnodušna, ili ne odobrava ono što dolazi iz krajnje desnog političkog spektra.
Hrvatska vlada smatra da referenduma ne treba da bude i da je odluka o evru već doneta. Ankete među građanima su pokazale da nema neraspoloženja prema evropskoj valuti, ali postoji strah od viših cena, koje su u Hrvatskoj na samom vrhu u Evropi.
Hrvatska bi trebalo da uvede kunu 1. januara 2023. godine i kako sada stoje stvari najveća prepreka je galopirajuća inflacija, a ne pozivi na referendum. Pripreme za uvođenje evropske valute su u punom jeku, Brisel je do sada odobrio sve što se uradilo, ali najnoviji događaji sa krizom energenata i divljanjem cena, mogli bi da poremete hrvatske planove.
Građani se boje i talasa poskupljenja po uvođenju evra, iako ih iz Narodne banke Hrvatske uveravaju da se to neće dogoditi. Guverner Narodne banke Boris Vujčić uzburkao je duhove najavom da bi povećanje kamata na međunarodnom tržištu moglo da povisi kreditne rate u Hrvatskoj za deset do 20 odsto, a kada se zna da je gotovo svaki peti građanin na rubu siromaštva, posledice bi bile katastrofalne.
Građane Hrvatske više interesuje kada će zemlja da uđe u šengenski prostor, a odgovor bi mogao da dođe krajem novembra, kad u Zagreb stiže francuski predsednik Emanuel Makron, čija zemlja početkom godine predsedava EU. Hrvati se nadaju da će baš u prvih šest meseci sledeće godine biti doneta odluka o pristupanju "šengenu", što bi bila izuzetno dobra vest za hrvatski turizam. Incidenti na granici Hrvatske i BiH, pošto su policajci tukli imigrante, neće usporiti odluku o Hrvatskoj u "šengenu", iako Evropski parlament traži detaljnu istragu.
Do sada je hrvatska policija iskoristila milione evra iz fondova da se nabavi najnovija oprema za čuvanje granica, pa je odluka o "šengenu" isključivo političko, a ne i tehničko pitanje. Makron će o tome razgovarati sa hrvatskim domaćinima, a premijer Andrej Plenković se nada da će baš Francuska završiti dugi proces pristupa Hrvatske šengenskom prostoru.
"KORONA VREME" POGODOVALO HRVATSKOJ
KORONA je, začudo, išla naruku građanima Hrvatske, bar kada je reč o parama. Naime, dok je donedavno rizik od siromaštva imao svaki četvrti građanin, dolaskom korone, to se odnosi na svakog petog. Razlog je što ljudi manje troše i ulažu, pa im nešto novca ipak preostaje za goli život.
VAŠINGTON POST TVRDI: Ruska služba spremala scenario sa atentatom na Orbana
RUSKA Spoljna obaveštajna služba (SVR) navodno je razmatrala planove za uticaj na izbore u Mađarskoj, uključujući i insceniranje atentata na premijera Viktora Orbana, u cilju jačanja podrške Orbanu, pokazuje interni dokument do kojeg su došle evropske službe bezbednosti, piše danas Vašington post (WP).
21. 03. 2026. u 13:35
KULT PREDAKA U PLAMENU MRŽNjE: 45 godina od paljenja konaka Pećke patrijaršije – Zločin koji je najavio Martovski pogrom
OVE sedmice pre tačno 45 godina, srpski narod i Srpska pravoslavna crkva zanemeli su pred prizorom koji je nagovestio decenije stradanja na Kosovu i Metohiji.
17. 03. 2026. u 19:10
Šta je zapravo reaktor Dimona, najstrože čuvani izraelski objekat - gde svega ima, a Izraelci sve strogo kriju? (FOTO)
U balističkom raketnom napadu na Dimonu, grad na jugu Izraela, povređeno je 47 ljudi, koji su zaposleni u bolnici. Većina povreda je uzrokovana šrapnelima, prema izraelskoj službi za hitne slučajeve Magen David Adom. Dimona se nalazi oko 13 kilometara od nuklearnog istraživačkog centra Negev.
21. 03. 2026. u 21:44 >> 22:08
Komentari (1)