KRITIČARI BIRAJU KNJIGU GODINE (11): Arhaično i moderno

OBJAVLjIVANjE glasova završava se u četvrtak, kada će biti poznat i dobitnik Mešine nagrade.

Foto V.N.

ALEKSANDAR JOVANOVIĆ (Beograd)

1. "SRPSKA KULTURA U 18. I 19. VEKU", Petar Pijanović (Matica srpska)

Foto Arhiva

U STUDIJI P. Pijanovića vrhovi naše kulture u 18. i 19. veku dati su naučno precizno, ali u njih je, sa merom, ugrađen i analitičarev ponos zbog služenja kulturi o kojoj piše. U priču o glavnom junaku romana D. Stojanovića, nemačkom i srpskom studentu, učesniku Prvog svetskog rata, stalo je mnogo toga: od života pod prvom okupacijom, uzavrelog međuratnog Beograda, do šestoaprilskog rušenja 1941. Sa mnogo razloga, može se smatrati najboljim srpskim romanom u 2020. godini. Ukazujući na Andrićev mediteranski put, od splitske tamnice, boravaka u Trstu i Rimu, preko vezanosti za Hvar i Dubrovnik, do boravka u svojoj kući u Herceg Novom, S. Šeatović je ispričala bitnu priču o Andrićevom životu i pripovedanju. Novom knjigom R. Mikić nastavlja da dosledno ispituje jezik i smisaone prostore savremene srpske poezije. Valja posebno istaći ogled "Tekst iza teksta: Uvod u čitanje Vaska Pope". Mikić je dao jedan od najboljih tekstova o ovom, uz Ivana V. Lalića, najznačajnijem srpskom pesniku druge polovine 20. veka. Prateći značajna dela srpske proze od Vuka Stefanovića Karadžića i Stefana Mitrova Ljubiše do Grozdane Olujić i Milorada Pavića, M. Nedić se još jednom potvrdio kao jedan od njenih najpouzdanijih tumača.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

ZORAN M. MANDIĆ (Apatin)

1. "POLAZEĆI OD KRAJA SVETA", Jovica Aćin, ("Laguna")

Foto Arhiva

J. AĆIN "polazeći od kraja sveta" i istorije njegovih padova, sklapa veliku priču od dva dela, nakon čijih ispričanosti o: Antifonu, Brojaču, ili Bezimenom vetru i Ponavljanju trenutaka, nastoji na njihovom kraju da odgonetne ko je "nepoznato lice", da li baš ono koje proviruje kroz pukotine stranica posvećenog mu romana, ili je ono poredbeno - gospodin Stajnic S. Ignjatović, kome je era kompjutera u posttranzicijskoj srpskoj palanci i njenoj novoj kulturi uzela (Vukovo) slovo "ć". Delo Đ. Sibinovića prezentuje književnost ovog autora kao vrsnog romanopisca i romanoadvokata. U svojim poetsko-fenomenološkim mikroesejima, esejima i refleksijama, pa i impresijama Z. Bognar nastavlja govor svoje "putničke" odiseje, kroz promišljanja i zagonetke tzv. dijalektike smrti, iliti pakla (ne)zaborava. A, na taj govor "rečitosti tišine", kao da se sanjalački veže N. P. Jovanović, tvrdeći da su današnji pesnici zaposeli prostor i vreme u kome "čovečanstvo više ne piše, već samo - crta".

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

GORAN MAKSIMOVIĆ (Niš)

1. "TILIĆ", Veroljub Vukašinović ("Pravoslavna reč")

Foto Arhiva

PREDLOŽENE dve pesničke knjige karakteriše težnja ka dubinskom prožimanju poezije i svakodnevnog života (D. Marković), kao i sinteza poezije i tradicijskog iskustva (V. Vukašinović). Pri svemu tome oba pesnika su posvećena istraživanju značenjskih mogućnosti jezika, oživljavanju arhaične i lokalne leksike, te govora zasnovanog na savremenim civilizacijskim dostignućima. U književnim raspravama izdvojili smo istraživanja posvećena dubinskim tokovima srpske književnosti koji se kreću od ezoterijskih do zajedničkih iskustava slikarstva i književnosti (N. Radulović), kao i istraživanja tradicijskog i savremenog u srpskoj književnosti: od V. Karadžića i S. M. Ljubiše, do M. Pavića i G. Olujić (M. Nedić). Među romanima izdvoji smo delo I. Marojevića u kojem dolazi do izražaja novi postideološki koncept imaginacije istorije i nesputano sagledavanje sveopšteg iskustva stradanja srpskog naroda u 20. veku, od Španskog građanskog rata, preko Jasenovca do NATO bombardovanja Srbije. Pri tome je suštinska pažnja usmerena na večitu borbu dobra i zla u ljudskom biću i posledicama koje taj sukob ostavlja na istorijsko, individualno i kolektivno iskustvo.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

LjILjANA LUKIĆ (Bijeljina)

1. "PROMETEJEV ČVOR", Ranko Pavlović ("Art print")

Foto Arhiva

ZBIRKOM ispevanoj u formi soneta, R. Pavlović, preobražavajući duhovna stanja u bisere poetskog mnogozvučja, otkriva najtananije drhtaje duše. Pored tematske razuđenosti, ističe se posebna aktuelost pesama o pošasti našeg vremena koroni. Tvorac signalizma M. Todorović, novom poetikom provokativnih misaonih i jezičkih valera, predočavajući ih i u najnovijoj zbirci "kratkih priča i snova...", stvara prozu na razmeđi stvarnog i fiktivnog. N. Grujičić ostavlja svedočanstvo o Sremskim Karlovcima, duhovnom centru i jezgru kulturne elite. Lucidna zapažanja, uspelo baratanje raznovrsnim metrom tercine, uz opijenost predelima, darovala nam je neobično uspelu poetsku zbirku. Romaneskna struktura I. Marojevića, obuhvatajući dug vremenski period i događaje iz istorije, pruža fresku događanja zasnovanu na, kako pisac ističe, "nestandardnim opažajima kazivača". B. Zubović ispisuje stranice svoje knjige koja nije bez uplitanja tradicije i artefakata prošlosti, ali ni bez specifičnosti korespondencije s dušom i njenim "zvucima" tremora.

Preporučujemo

Kultura

0 1

KRITIČARI BIRAJU KNjIGU GODINE (11): Dobra dela u svim žanrovima

14. 02. 2021. u 10:19

Kultura

0 2

KRITIČARI BIRAJU KNjIGU GODINE (10.) : Pojedinac u vrtlogu zla

13. 02. 2021. u 09:10

Kultura

0 1

KRITIČARI BIRAJU KNjIGU GODINE (9.) : Vratile se ideološke skrame

12. 02. 2021. u 14:03

Kultura

1 0

KRITIČARI BIRAJU KNjIGU GODINE (8) : Pesme po zvuku pčela

11. 02. 2021. u 10:22

Kultura

0 3

KRITIČARI BIRAJU KNjIGU GODINE (7) : Rađanje ljubavi uprkos svemu

10. 02. 2021. u 10:08

Kultura

0 0

KRITIČARI BIRAJU KNjIGU GODINE (6.) : Složena slika teških vremena

09. 02. 2021. u 11:20

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije