KAKO ŽIVETI NA POETSKI NAČIN: Sećanje na istaknutog srpskog pesnika Milutina Petrovića (1941-2020)
Milutin Petrović (1941-2020) pripada plejadi pesničkih velikana čiji nas iznenadni odlazak sa životne pozornice navodi da iznova sagledamo njihov učinak u kreiranju unutrašnjeg lika srpske kulture, ali i savremenog srpskog pesništva.
Foto: Arhiva Novosti
Prilježnim višedecenijskim obdelavanjem autentičnog i unutar sebe divergentnog poetskog prostora, Petrović je na njemu samosvojan način skretao pažnju na neotkrivene ili zapostavljene mogućnosti estetskog oblikovanja spoljašnje i unutrašnje stvarnosti. Zajedno sa svojim pesničkim savremenicima, sada već književnim klasicima, poput Borislava Radovića, Milovana Danojlića, Branislava Petrovića, Novice Tadića, ili neoavangardnih pesnika, poput Miroljuba Todorovića, Vujice Rešina Tucića ili Vojislava Despotova, Milutin Petrović je preusmeravao i umnožavao moderne pesničke tokove.
Već prvim pesničkim zbirkama "Tako ona hoće" i "Drznoveno roždestvo", objavljenim potkraj šezdesetih godina, on se profilisao kao markantna pesnička figura, usredsređena na eksperimentisanje sa formalnim i semantičkim aspektima pesničkog jezika, ali i istraživanje arhaičnih i mitoloških jezičkih slojeva. U potonjim knjigama, od "Glave na panju" i "Promena", pa sve do knjige "Protiv poezije", Petrović do krajnjih granica iskušava "disonantnu napetost", kao obeležje moderne poezije, u prvi plan isturajući zagonetnost i višeznačnost iskaza. On je, pritom, u ogoljavanju pesničkog postupka, neočekivanim leksičkim i sintaksičkim spojevima i inovacijama u prozodiji, ispoljio vanrednu stvaralačku inteligenciju. Sve vreme pomerajući granice jezičke imaginacije, on se odvažno poigrava označiteljima i suspreže njihov simbolički potencijal, odolevajući iskušenju da skrene na stranputicu pesničke retorike.
Njegovo prepoznatljivo udvajanje pesničkog subjekta, čak i hipostaziranje te dvojnosti, uslovljava neprestano smenjivanje osmatračkih i meditativnih pozicija, tome sledstveno, stanovišta, slika i asocijacija, kao i variranje intonacije ili smera pesničkog saopštenja, čak i u okvirima iste pesme.
Petrovićeva poezija predstavlja hologramski odraz filozofske sumnje u spoznanje sveta, ali se u sumnji ne završava. On se odvažio na snažne pesničke udarce, ne bi li i svetu i poeziji ponudio alternativu - "suštinski prostor". Tako je umetnička samodovoljnost prerasla u istrajan nagovor da se živi estetički potpunije, a time i etički istinitije. Ostavljajući iza sebe poklonike među čitaocima, ali i pesnicima srednje i mlađe generacije, Milutin Petrović nas će nas i nadalje učiti kako živeti na poetski način-
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)