POGLED ISKOSA, ODLAZAK VELIKANA: Stanislav Staša Živković (1923-2020)
TIHO i nenametljivo, kakav je bio po naravi, u 97. godini, ugasio se život profesora, doktora nauka, slavnog mačevaoca i poslednjeg velikog srpskog istoričara umetnosti, iz škole Svetozara Radojčića.
Foto: privatna arhiva
Naša kultura se obrukala, osim u "Večernjim novostima" i na sajtu Crvene zvezde nije bilo ozbiljnijeg pomena o ovom sjajnom čoveku i stručnjaku, kao što nikada nije izašao neki zbornik njemu u čast, kako to uobičajeno Nemci rade za svoje humanističke naučnike.
Živković, rođeni Beograđanin, Filozofski fakultet je završio u Beogradu, gde je i doktorirao na katedri za Istoriju umetnosti 1967. godine. Od 1958. do 1968, u herojsko vreme našeg modernizma, vodio je Galeriju Kulturnog centra u Beogradu, da bi do 1989. bio upravnik Galerije Srpske akademije nauka i umetnosti i sa te dužnosti otišao u penziju. Od 1965. do 1986. bio je vanredni, zatim redovni profesor Univerziteta umetnosti u Beogradu - predavao je na Fakultetu dramskih umetnosti mačevanje i istoriju stilova. Bio je saradnik više institucija u zemlji i inostranstvu, kao što su Narodni muzej i Muzej savremene umetnosti u Beogradu, Matica srpska i Spomen-zbirka Pavla Beljanskog u Novom Sadu. Pisao je odrednice i sarađivao sa urednicima najvećih izdavačkih poduhvata posvećenih domaćoj i stranoj umetnosti, od "Likovne enciklopedije Jugoslavije", SAUR Allgemeines - Knstler Lexikon u Minhenu, The Dictionary of Art, izdavača Macmillan Publishers u Londonu (od naših stručnjaka za taj mamutski rečnik bila je pozvana još samo Gordana Babić) do Akademije umetnosti u Moskvi. Tokom 50 godina organizovao je više od 300 samostalnih, grupnih i studijskih izložbi.
Omiljeni Staša, uzor diplomatskog i smirenog čoveka, brzo se profilisao kao naš najveći poznavalac perioda ranog srpskog modernizma i impresionizma, otkrivši mnoge zaboravljene umetnike i njihova dela, druge vrativši u javni život, u istoriju umetnosti i među kolekcionare, za koje je bio autoritet (i sam je bio kolekcionar). Od prvog naučnog rada u beogradskom časopisu "Delo" iz 1959. godine doskoro zadnjih dana života kada je pisao za obimnu knjigu o Kolekciji porodice Biro, uvek svežeg duha, Živković je objavio više od 25 samostalnih knjiga. Kapitalna je njegova doktorska disertacija o Kosti Miličeviću (dva izdanja), kao i studije posvećene Beogradskim impresionistima, Umetničkoj školi u Beogradu 1919-1939 i Srpskim imresionistima. Zbirka memoarskih eseja "Život slika" imala je kao retki bestseler srpskog likovnog izdavaštva četiri izdanja, a knjiga "Srpsko slikarstvo 20. veka" čini ga jednim od retkih (uz Miodraga B. Protića, Lazara Trifunovića i Jerka Denegrija) autora sintetičkih studija srpske moderne umetnosti.
Živković se od 1946. bavio mačevanjem, kao državni reprezentativac, međunarodni sudija, jedan od osnivača i predsednik Mačevalačkog kluba Crvena zvezda. Nosilac je brojnih nagrada i ordena.
Preporučujemo
Pooštrena pravila za dodelu Oskara: AI glumci i scenaristi ne mogu biti nominovani
02. 05. 2026. u 23:00
Trampu stigle najgore moguće vesti: Nije dobro po američkog predsednika
Podrška američkom predsedniku Donaldu Trampu pala je na najniži nivo u njegovom trenutnom mandatu, a Amerikanci su sve više nezadovoljni njegovim postupanjem sa troškovima života i ratom sa Iranom, pokazuju rezultati nove ankete Ipsosa.
28. 04. 2026. u 20:51
Srušio se avion kod glavnog grada: Poginuli svi putnici i pilot
Vazduhoplovna civilna uprava Južnog Sudana saopštila je danas da se srušio avion jugozapadno od glavnog grada Džube, pri čemu je poginulo svih 14 osoba koje su bile u letelici.
27. 04. 2026. u 16:49
Rusija sprema napad na TRI evropske zemlje - želi da testira NATO: Alarmantne tvrdnje stručnjaka
PREMA novoj analizi, Rusija se aktivno priprema za napad na baltičke države, što bi predstavljalo veliki vojni izazov za Zapad. Takvim potezom, Vladimir Putin bi testirao spremnost NATO-a da brani tri male članice - Estoniju, Letoniju i Litvaniju - u slučaju mogućeg početka Trećeg svetskog rata.
02. 05. 2026. u 21:42
Komentari (0)