POGLED ISKOSA, ODLAZAK VELIKANA: Stanislav Staša Živković (1923-2020)
TIHO i nenametljivo, kakav je bio po naravi, u 97. godini, ugasio se život profesora, doktora nauka, slavnog mačevaoca i poslednjeg velikog srpskog istoričara umetnosti, iz škole Svetozara Radojčića.
Foto: privatna arhiva
Naša kultura se obrukala, osim u "Večernjim novostima" i na sajtu Crvene zvezde nije bilo ozbiljnijeg pomena o ovom sjajnom čoveku i stručnjaku, kao što nikada nije izašao neki zbornik njemu u čast, kako to uobičajeno Nemci rade za svoje humanističke naučnike.
Živković, rođeni Beograđanin, Filozofski fakultet je završio u Beogradu, gde je i doktorirao na katedri za Istoriju umetnosti 1967. godine. Od 1958. do 1968, u herojsko vreme našeg modernizma, vodio je Galeriju Kulturnog centra u Beogradu, da bi do 1989. bio upravnik Galerije Srpske akademije nauka i umetnosti i sa te dužnosti otišao u penziju. Od 1965. do 1986. bio je vanredni, zatim redovni profesor Univerziteta umetnosti u Beogradu - predavao je na Fakultetu dramskih umetnosti mačevanje i istoriju stilova. Bio je saradnik više institucija u zemlji i inostranstvu, kao što su Narodni muzej i Muzej savremene umetnosti u Beogradu, Matica srpska i Spomen-zbirka Pavla Beljanskog u Novom Sadu. Pisao je odrednice i sarađivao sa urednicima najvećih izdavačkih poduhvata posvećenih domaćoj i stranoj umetnosti, od "Likovne enciklopedije Jugoslavije", SAUR Allgemeines - Knstler Lexikon u Minhenu, The Dictionary of Art, izdavača Macmillan Publishers u Londonu (od naših stručnjaka za taj mamutski rečnik bila je pozvana još samo Gordana Babić) do Akademije umetnosti u Moskvi. Tokom 50 godina organizovao je više od 300 samostalnih, grupnih i studijskih izložbi.
Omiljeni Staša, uzor diplomatskog i smirenog čoveka, brzo se profilisao kao naš najveći poznavalac perioda ranog srpskog modernizma i impresionizma, otkrivši mnoge zaboravljene umetnike i njihova dela, druge vrativši u javni život, u istoriju umetnosti i među kolekcionare, za koje je bio autoritet (i sam je bio kolekcionar). Od prvog naučnog rada u beogradskom časopisu "Delo" iz 1959. godine doskoro zadnjih dana života kada je pisao za obimnu knjigu o Kolekciji porodice Biro, uvek svežeg duha, Živković je objavio više od 25 samostalnih knjiga. Kapitalna je njegova doktorska disertacija o Kosti Miličeviću (dva izdanja), kao i studije posvećene Beogradskim impresionistima, Umetničkoj školi u Beogradu 1919-1939 i Srpskim imresionistima. Zbirka memoarskih eseja "Život slika" imala je kao retki bestseler srpskog likovnog izdavaštva četiri izdanja, a knjiga "Srpsko slikarstvo 20. veka" čini ga jednim od retkih (uz Miodraga B. Protića, Lazara Trifunovića i Jerka Denegrija) autora sintetičkih studija srpske moderne umetnosti.
Živković se od 1946. bavio mačevanjem, kao državni reprezentativac, međunarodni sudija, jedan od osnivača i predsednik Mačevalačkog kluba Crvena zvezda. Nosilac je brojnih nagrada i ordena.
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTORestoran Miya Galerija
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTOPreporučujemo
POSLE VIŠEGODIŠNjE PAUZE: Harmonikaš iz Severne Makedonije povezao Balkan (FOTO)
18. 07. 2026. u 17:50
UMRLA ČUVENA DAMA SA GOLUBOVIMA IZ "SAM U KUĆI": Dobitnica i nagrade Oskar
17. 07. 2026. u 15:47
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
SVE KLjUČA OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentinski predsednik poslao poruku koja će razbesneti Britance
PREDSEDNIK Argentine Havijer Milej izjavio je da je njegova vlada "svakim danom sve bliže" povratku suvereniteta nad Foklandskim ostrvima, produbljujući diplomatski spor izazvan politički obojenim slavljem reprezentacije Argentine nakon pobede nad Engleskom na Svetskom prvenstvu ranije ove sedmice, piše briselski portal Politiko.
17. 07. 2026. u 14:37
NOVA FAZA SUKOBA NA BLISKOM ISTOKU: Iran prvi put direktno napao ovu zemlju!
IRAN je saopštio da je u petak izveo nove napade na američke objekte na Bliskom istoku, uključujući i prvi direktan napad u Siriji, nakon šeste uzastopne noći američkih udara na iranske vojne objekte.
17. 07. 2026. u 12:51
Grom udario direktno u stado ovaca, ubio 97 sa crnim nosem - ne pamte smrtonosniji udar u istoriji
IZGUBILI godine mukotrpnog rada i tradicije.
18. 07. 2026. u 18:35
Komentari (0)