ZAŠTO PRIVATNE ZBIRKE POSTAJU ZNAČAJNE: Neviđeno blago za koje se nikada do kraja neće saznati

Dejan Đorić

28. 07. 2020. u 13:41

SVE više se u našoj javnosti obraća pažnja na privatne kolekcionare, na kolekcionara kao kustosa.

ЗАШТО ПРИВАТНЕ ЗБИРКЕ ПОСТАЈУ ЗНАЧАЈНЕ: Невиђено благо за које се никада до краја неће сазнати

V.N.

Neviđeno blago krije se u privatnim zbirkama i nikada se do kraja neće saznati šta od umetničkih dela poseduju pojedinci. Mnogi ne žele da javnost informišu o svom posedu, ali još je više onih koji nisu u mogućnosti da prikažu predmet svoje posvećenosti, tragove svoje ljubavi. Sakupljanje ne samo umetnina je zarazno, ako se ozbiljno shvati - posle jednog unesenog predmeta u kuću, nastavlja se doživotno. Zato treba medije otvoriti za priče o kolekcijama i kolekcionarima, koji su često najzanimljiviji ljudi u svetu umetnosti, jer svaki ima drugačiju povest i svoje metode sakupljanja. Na nemačkom jeziku je objavljena i knjiga o psihologiji kolekcionarstva. Kod nas se najčešće sakupljaju knjige i slike.

Nikola Bogdanović, iz ugledne i stare građanske porodice u Sremskoj Mitrovici, počeo je da se bavi sakupljanjem umetničkih dela 1980. godine. Ove godine njegova zbirka slavi četrdeset godina postojanja i doživela je ozbiljno priznanje. Manji deo nje bio je izložen na drugom delu izložbe "Srpsko slikarstvo XX veka", posvećenom periodu 1950-2000. godine. Izložbu prati obimna knjiga Nikole Kusovca o delima iz privatnih zbirki na četiri stotine pedeset i šest strana, u kojoj je predstavljeno šesnaest radova iz kolekcije porodice Bogdanović. Zbirka je u više navrata bila obimnije prikazana u Novom Sadu i Beogradu, broji oko četiri stotine dela, a u delatnost sakupljanja uključeni su, osim osnivača zbirke Nikole, i supruga Ivanka, ćerka Tijana i sin Petar.

U druženju sa čuvenim kolekcionarom Rajkom Mamuzićem, Bogdanović je počeo sakupljanje, što mu je omogućilo da dođe do kapitalnih dela srpskog modernizma. Najveći deo zbirke porodice Bogdanović čine slike, a u manjem obimu skulpture i crteži, međutim, svaki predmet je pored znatnog obima kolekcije pažljivo odabran i ima veliku umetničku vrednost. Reč je o ostvarenjima malog, srednjeg i većeg formata, a često su to radovi među najboljim u opusima srpskih modernista, kapitalni po značaju. Zbirka je strogo koncepcijski zasnovana, slike i skulpture su isključivo iz perioda visokog modernizma, najspontanijeg i najbogatijeg u našoj novijoj umetnosti. Reč je o modernoj i apstraktnoj umetnosti, bez prisustva Mediale, nove figuracije i fantastike bilo kakve vrste (osim jedne slike Milana Popovića), kao i bez međuratnih i majstora devetnaestog veka. Takođe u smislu celovitosti, izostaju radovi krajnje avangardnih delatnika, kao i sva dela u kojima je naglašeno prisutna naracija. Birana sa pažnjom i ljubavlju, isto tako promišljeno postavljena u velikoj kući u centru Sremske Mitrovice, na zidovima visine četiri metra, ostvarenja iz kolekcije porodice Bogdanović uzor su kako idejno i kvalitativno treba formirati zbirku srpske i uže gledano vojvođanske umetnosti.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

UKRAJINA POVLAČI RADIKALNI POTEZ: Ovo mnogi nisu očekivali, čak su i Rusi zbunjeni pred Olimpijske igre Pariz 2024