NOVA SEZONA FRANCUSKE KULTURE: Program umetničkih dešavnja u susret Olimpijskim igrama u Parizu
U SUSRET Olimpijskim igrama u Parizu, Francuska ambasada u Srbiji pokrenula je program kojim će našoj publici približiti pozorište, muziku, film, književnost, vizuelnu umetnost, tribinski program i sport, a odvijaće se pod imenom "Ritam francuske kulture".
Foto Filop Olćan
Ambasador Francuske u Srbiji Pjer Košar, predstavljajući manifestaciju koja počinje 17. aprila u Francuskom institutu, otvaranjem izložbe "Naukom do medalje", posvećenoj nauci u službi razvijanja sporta, naglasio je da se ova francuska kulturna sezona naslanja na prošlogodišnju, u okviru koje su bili zemlja počasni gost Sajma knjiga.
- Organizovaćemo konferencije, predavanja, izložbe, obuke u oblasti video-igara, stripa, a francuski umetnici će biti gosti velikih manifestacija - rekla je na jučerašnjoj konferenciji za medije Karolin Sota, ataše za kulturu Francuskog instituta u Srbiji. - Priključićemo se i Olimpijskoj paradi i pratićemo pripreme za Olimpijske igre preko društvenih mreža. Bićemo deo Festivala francuskog filma, Festivala autorskog filma, Oktobarskog salona, Bitefa, Nomusa, Bemusa, Beogradskog džez festivala, Nišvila, Arsenal festa... Što se tiče oblasti kulturnog nasleđa, organizovaćemo izložbe, predavanja i književne večeri u susret otvaranju katedrale Notr Dam u Parizu.
Kako je rekla, ove godine pokrenuta je i saradnja između Univerziteta umetnosti u Beogradu i Akademije za umetnost u Lionu, čije prve rezulate će predstaviti Oktobarski salon. Ovogodišnji festival francuske književnosti "Molijerovi dani", prema njenim rečima, održaće se od 8. do 11. maja.
Dva bijenala
NA JUBILARNOM 60. Oktobarskom salonu koji će biti otvoren 20. oktobra jedan od kustosa je Matje Lelijevr, iz Muzeja savremene umetnosti u Lionu, istakla je Zorana Đaković, umetnička direktorka Beogradskog bijenala.
- Zahvaljujući tom izboru realizovali smo saradnju sa Bijenalom u Lionu koji će se otvoriti mesec dana pre Oktobarskog salona gde će izlagati Nadežda Kirćanski, umetnica iz Srbije.
U ime Bitef festivala, Miloš Latinović, direktor Bitef teatra, naglasio je da Francuska ima dugu tradiciju borbe za očuvanje pre svega nacionalne, ali i evropske kulture, kao da Francuski institut i Bitef za ovu godinu, pripremaju jedan izuzetan scenski događaj, koji se još uvek čuva kao tajna.
Direktor festivala NOMUS Milan Radulović najavio je da će na pragu obeležavanja pedesetogodišnjice Novosadskih muzičkih svečanosti predstaviti program "Omaž Gabrijelu Foreu", povodom stogodišnjice od smrti čuvenog francuskog kompozitora i ugostiti pijanistu Erika Lesaža, violinistu Daišina Kašimotoa, violinistkinju Liz Berto i violončelistu Fransoa Salka, koji će održati gala koncert u novosadskoj Sinagogi.
Festival francuskog filma će se prema rečima Igora Stankovića, direktora Megakom filma, održati u junu, na nekoliko lokacija na otvorenom, a na programu će biti i nekoliko dela sa Kanskog festivala, dok će gosti Beograda biti filmski autori iz Francuske. Uz pomoć Francuskog instituta, Dom omladine će, rekla je Milica Ševarlić, na Beogradski džez festival dovesti muzičare koji će prvi put biti gosti Srbije.
Preporučujemo
GLUMAC DAO OBEĆANjE: Aleksandar Kojić dobio nagradu za monodramu Radoša Bajića (FOTO)
09. 12. 2025. u 22:10
VELIKO UPOZORENjE VUČIĆA: Za godinu i po dana suočićemo se sa velikim ratom, niko više ne želi da sluša drugu stranu
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas, na forumu "GLOBSEC BELTALKS: Beogradski ekonomski razgovori", da više nema racionalnosti u međunarodnoj politici i da se uskoro sprema veliki sukob.
09. 12. 2025. u 20:57
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)