KOSTA I NJEGOV BENDŽO: Više od sedam stotina strana tabli legendarnog stripa Brane Nikolića

Marina Mirković

17. 04. 2023. u 12:57

BRANA je Nikolić "multiumetnik", kako ga naziva eminentni teoretičar devete umetnosti Vladimir Topolovački i u naslovu svog teksta koji na najlepši način dopunjava drugi tom izuzetnog izdanja "Forme B" - "Bendžo Kosta".

КОСТА И ЊЕГОВ БЕНЏО: Више од седам стотина страна табли легендарног стрипа Бране Николића

Forma B

Dve prelepe knjige donose više od sedam stotina strana tabli legendarnog stripa ovog autora, danas bezmalo devedesetogodišnjaka koji tiho živi u svom Valjevu (gde je davno prispeo kao valjevački zet), stripa koji je - kao i drugi Branini, obeležio detinjstvo mnogih generacija nas koji smo odrastali uz "Dečje novine", pre svega.

Izdavač i urednik izdanja, te autor teksta u prvom tomu Ilija Mirović priča o tome koliki je istraživački poduhvat predstavljala potraga za tablama koje su samo u "Dečjim novinama" objavljivane od trista i nekog do hiljaditog broja.

- Došao sam do Brane, koji mi je ponudio da nosim "sve brojeve" koje je on imao - što, kako se ispostavilo, nije ni petina stvarno svih objavljenih tabli, a kada sam tome pridodao sve svoje "Dečje novine", nakupilo se oko polovine - kaže Mirović. - Tri meseca sam proveo u Narodnoj biblioteci Srbije tragajući za Kostom i njegovim bendžom, a čak i njima nedostajali su neki brojevi "Dečjih novina" - mnoge sam im docnije ja poklonio. Razglasio sam među stripadžijama i počeli su da mi stižu retki brojevi, slali su ih ljudi i iz Gornjeg Milanovca i iz Splita, jer "Dečje novine" čitale su se uglavnom u užoj Srbiji, Bosni i Hercegovini i delu Hrvatske. Bilo je nekih epizoda i iz drugih časopisa, a verujem da sam uspeo da prikupim sve, ili gotovo sve postojeće, uz karikature, kratke priče... Neke su table bile stvarno ofucane, neke je trebalo restaurirati, ponegde upisati tekst ponovo, a taj je Branin tekst u početku, na prvih stotinak stranica, bio stihovan.

Topolovački, u čiji tekst "Brana Nikolić, multiumetnik" upotpunjuje drugi tom ovog jedinstvenog izdanja, ističe da nije bio svestan koliko je težak zadatak - "napisati samo pokoju reč o najdugovečnijem junaku osobe čiji rad je obeležio naše mladosti", i o Brani koji je obeležio rast i razvoj "Dečjih novina", ali i novosadskog "Foruma". Otkriva Topolovački Branine pseudonime u "Forumu" - Frenk Larami i Brad Henkok za ediciju "Dok Holidej", a za "Ninđu" - Derek Finegan, potpisivao se i kao Valsin Arb za kaubojske romane koje su objavljivale "Dečje novine", ali i kao Leni Konors, Brendon Nik, Rej Kolons, Niko Braneli - što i priliči osobi koja je u mladosti bila i golman u FK Šamot i FK Šumadija i bubnjar u ansamblu "Metronom".

Brana nikad nije nacrtao strip po zamisli nekog drugog autora, a obeležio je kraj 20. veka kao autor stripova "Bendžo Kosta", "Mija siledžija", "Leka Eureka", "Tarziko", "Mate karate", "Gule Gusar", "Pastir Hotka", "Džungla Đole", "Loma Kostoloma", "Ozon Skajli", Yupi Stars, "Tucko men", ističe Topolovački. 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLJEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLjEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

BRIŽLjIVO upakovane dve nagorele voštanice i jedna raskošna osmanska sablja pronađene u skromnoj sobi Stepe Stepanovića posle njegove smrti 27. aprila 1929. otkrile su da veliki vojskovođa nije smatrao pobede na Ceru i Solunskom frontu najvažnijim bitkama koje je vodio, već osveta srednjovekovnih srpskih vitezova izginulih u Maričkoj bici.

28. 04. 2024. u 06:30

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

NEMAČKA koja je glavni sponzor sarajevske „Rezolucije o Srebrenici“ pokušava da progura taj cinični istorijski falsifikat kroz Generalnu skupštinu UN u vreme jedne tragične godišnjice, oslobođenja koncentracionog logora Dahau, nespornog svedočanstva o najvećem genocidnom programu u istoriji čovečanstva čiji je autor – Nemačka.

28. 04. 2024. u 07:00

Komentari (0)

ČUDO U BEOGRADU: Ruska himna prestala da se intonira tokom dodele zlata, a onda se desilo - ovo (VIDEO)