VEČITO TALASANJE SVETA: Postavka novih dela slikara Saše Marjanovića pred publikom u Galeriji ULUS do 20. juna

Miljana Kralj

14. 06. 2022. u 18:15

IZLOŽBOM "Zatalasani svet", koja je u toku u Galeriji ULUS-a, slikar Saša Marjanović (1976) je prizvao "svet vlastitog detinjstva provedenog u Majdanpeku, gde je na površini reke Pek mogao da posmatra prizore nalik ovim slikama", kako u katalogu piše njegov prijatelj, naš ugledni pesnik Vojislav Karanović.

ВЕЧИТО ТАЛАСАЊЕ СВЕТА: Поставка нових дела сликара Саше Марјановића пред публиком у Галерији УЛУС до 20. јуна

Foto Studio Tešić

Nova dela autora, koji gotovo dve decenije stiče ugled samostalnim i kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu, a dobitnik je i više nagrada iz oblasti slikarstva, rađena su kombinovanom tehnikom grafita i akrilika, uljanim bojama i drugim materijalima.

- Na izložbi sam predstavio radove velikog formata sa natpisima "Svet" na četiri različita jezika - objašnjava autor, za "Novosti".

Foto Studio Tešić

- U pitanju su jezici naroda koji su eksploatisali i trenutno ekspolatišu rudnik bakra u Majdanpeku. Moj prvi impuls vezan za nastanak tih radova bila je asocijacija na topljene metale poput bakra, srebra, zlata i drugih. Posmatraču uglavnom deluje da je na radovima predstavljena tema vode, što ukazuje na njihovu višeslojnost. Ta višeslojnost omogućava različito iščitavanje i doživljaj samih radova.

Foto Studio Tešić

Foto Studio Tešić

Foto Studio Tešić

Objašnjavajući način na koji se bavio temama i motivima "Zatalasanog sveta", koji će pred publikom biti do 20. juna, umetnik još kaže:

- Same reči "Svet" na slikama su obrnute, kao u ogledalu, i iščitavajući ih sa leva na desno one gube svoj smisao, kao i sama reč i pojam sveta kakvog trenutno poznajemo.

Ekspolatacija rude i uništavanje prirode zarad profita jesu ključna pitanja savremenog društva, i ona čine da se zapitamo u kom pravcu se kreće ovaj i ovakav svet. To su takođe neka od pitanja koje i mene trenutno zaokupljaju i na koje kao umetnik pokušavam da odgovorim - zaključuje Marjanović.

Pored priče o zagađenju prirode - koja pokazuje da je umetnik svestan težine ekoloških izozova sa kojima je suočen moderni čovek, prema mišljenju Vojislava Karanovića, na postavci se može videti i pokušaj da se sećanjem oživi neki prošli trenutak:

- Kao i zapitanost nad time šta je zapravo naš svet. Ovu zapitanost umetnik obogaćuje time što nas suočava sa pričom o kulturnim kodovima koji oblikuju našu svest. Reč "svet" u izvrnutom obliku (kao da je odražena u ogledalu) na srpskom, engleskom, nemačkom i kineskom jeziku, služi kao neka vrsta svoda ovim ustalasanim površinama, i ona asocijacije upućuje u različitim pravcima. Naš svet, tradicija i kultura, a reč je najjači njihov simbol - i sami bivaju izvitopereni i pomereni.

Umetnik, kako nastavlja pesnik, kao da sugeriše da ne samo svet, nego ni naša svest, pa ni znakovi koji tu svest određuju, nisu nikada umireni. Uvek su u nestabilnosti, pokretu, večitom talasanju:

- Ono što je tek odraz u nečemu i samo postaje ono što nešto drugo odražava. Svet je odražen u svesti, ali i svest u svetu. Sve je u pokretu, odnosno, sve je pokret.

Uočljivo je, u odnosu na mnoga druga Marjanovićeva dela, i odsustvo ljudske figure, što pisac teksta u katalogu tumači kao jaku sugestiju da je na radovima zapravo prikazan čovekov pogled na svet, odnosno čovek jeste prisutan, ali ne kao figura na slici, nego kao svest koja doživljava svet. A tamni tonovi su, tvrdi Karanović, predosećaj opasnosti:

- Ovi radovi mogu u svest da prizovu slike nafte koja je iz tankera izlivena u okean, pri čemu senka apkoliptičke slutnje lebdi nad čitavim prizorom.

Od melanholije do radosti

TALASI uhvaćeni na ovim radovima u svest prizivaju slike uzburkane vodene površine, ali i postojanje vetra koji te talase stvara; odsustvo obale u svesti budi misao na zemlju; svetlost razlivena po površini talasa u igru uvodi jedan vatreni element - piše Vojislav Karanović. - Imamo tu, dakle, elemente vode, vatre, zemlje i vazduha. Spajanje i preplitanje ovih elemenata dato je na ovim radovima u vidu jedne autentične umetničke razigranosti, koja se na trenutke otvara ka horizontu tamnog zanosa i melanholije, a na trenutke stupa u prostor čiste igre i stvaralačke radosti.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

OVO su grobovi mojih sinova. Stojadina, rođenog 1979, koji je poginuo na Košarama i Stevana, dve godine mlađeg, koji je 2002, vozeći traktor nagazio na protivtenkovsku minu koju su na putu u selu postavili Albanci. Ovde na groblju mi je druga kuća, a ona u kojoj živim sa suprugom Miladinkom Micom i sinom Darkom je nekoliko kilometara odavde. I, dok sam živ sa Kosova i Metohije seliti se neću, čuvaću svoj dom i grobove sinova.

18. 04. 2024. u 10:45

Komentari (0)

BAJKA O POZORIŠTU: Jubilarno izvođenje predstave u režiji Miloša Jagodića u Pirotu