ISTORIJSKI STRIP O KRVAVOM OKTOBRU: Aleksandar Zograf o dva nova dela posvećena Drugom svetskom ratu

Marina Mirković

08. 05. 2022. u 14:36

STRIP "Krvavi oktobar 1941", novo delo Saše Rakezića, poznatijeg po umetničkom pseudonimu Aleksandar Zograf, predstavljen je u četvrtak u Spomen-parku Kragujevački oktobar, u Muzeju "21. oktobar" u sklopu otvaranja istoimene izložbe.

ИСТОРИЈСКИ СТРИП О КРВАВОМ ОКТОБРУ: Александар Зограф о два нова дела посвећена Другом светском рату

Foto Valentina Iaccarino

- Istoričari iz kragujevačkog muzeja pozvali su me da napravim ovaj strip i postavili veliki izazov pred mene, jer se uvek bavim ličnim pričama a gotovo nikada velikim istorijskim zbivanjima - kaže, za "Novosti", poznati strip autor o delu čiji je inicijator Marko Terzić, viši kustos Muzeja "21. oktobar" i kustos istoimene izložbe.

I strip i izložba su kreirani pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i informisanja RS i Grada Kragujevca, i u partnerstvu sa Institutom Gete u Beogradu.

Valjalo je, otkriva Zograf, dati lica hiljadama kragujevačkih žrtava, odvedenih i pobijenih u tih par dana koje ćemo zauvek pamtiti po jednom od najmonstruoznijih zločina u našoj istoriji i tako u formi umetničkog stripa nanovo ispripovedati besmrtnu priču o streljanju nevinih talaca 1941. godine:

Foto Promo

- Izgradio sam veliku priču od mnoštva malih, pojedinačnih, posmatrajući ih kao kroz mikroskop i stvarajući kolekciju koja kreira širu sliku. Od zloglasnog proglasa "100 za jednog", preko skupljanja talaca po okolnim selima i boravka u topovskim šupama, sva dešavanja utkana su u ovu pripovest. U mnoštvu dokumenata, posebno je zanimljivo svedočenje jednog taoca koji je preživeo streljanje, koji se teško ranjen dao u beg pred puščanim zrnima, stigavši tako obeznanjen i krvav čak do trećeg sela od Šumarica. Ova priča ima mnogo početaka i mnogo završetaka, obuhvata i sudbinu bližnjih, rodbine koja je morala da se nosi sa odvođenjem, streljanjem, prevrtanjem leševa i naredbom da se tela ne smeju odnositi...

Foto Promo

Istovremeno, svetlost dana ugledalo je i suizdanje kuće Popbooks i Muzeja Jugoslavije: strip-knjiga "Priče iz Drugog rata", koja obuhvata radove Zografa na ratne teme.

- To je zbirka od 30 stripova nastalih tokom dvadesetak godina, od kojih su neki objavljivani u "Vremenu", ali i u Italiji, Francuskoj, čak i u Japanu - navodi autor, koji iz specifičnih perspektiva osvetljava zbivanja tokom Drugog svetskog rata: od Banata i Bavarske, preko Bora i Minhena, do Rima i San Franciska, ponovo stavljajući u fokus sudbine pojedinaca od čijih privatnih beležnica, pisama i razglednica i stvara svoja dela.

Foto Promo

Zbirku otvara potresna priča - "Pisma Hilde Dajč" o sudbini 20-godišnje jevrejske studentkinje i bolničke volonterke, stradale 1942. u kamionu dušegupki na putu iz logora Sajmište ka masovnoj grobnici u Jajincima, strip uvršćen u biblioteku memorijalnog centra Jad Vašem u Jerusalimu. Tu je i pripovest o mađarskom pesniku Miklošu Radnotiju na prinudnom radu u rudnicima, strip "6. 4. 1941" i oni koji tmurnu ratnu svakodnevicu opisuju kroz priče o partizanskim ili novinama okupacionih vlasti, zatim "Saobraćajni test" - nastao iz beležnice "Proveri samog sebe", namenjene vozačima kamiona Trećeg rajha, "Beleške iz Amerike", zasnovan na impresijama Vladimira Dedijera sa konferencije UN u San Francisku 1945. i petodelna "Radoslavljeva priča" dostojna filmske ekranizacije na kojoj bi joj pozavideo i "Forest Gamp".

Foto Promo

"I-38" potiče iz arhive Gestapoa, a reč je o tragičnoj sudbini mladog časovničara Aleksandra Ignjatovića, koji je svom šefu (a potom i policiji) rekao: "Vi ćete izgubiti ovaj rat, a sada se pravite važni". Upravo ovaj heroj najbolje oslikava Zografove junake - "male" ljude, koje "zvanična istoriografija nije primećivala", ali pre svega "čoveka koji se suprotstavlja".

Foto Promo

PORODIČNE PRIČE

PORED stripova, u knjizi "Priče iz Drugog rata" se nalaze i dva posebna teksta. U uvodnom Zograf pojašnjava svoje motive i autorsku poziciju, dok u eseju "Mala porodična istorija" rekonstruiše važne i više nego neobične događaje iz života članova svoje porodice tokom ratnih godina, ističući to kao lični razlog koji ga dodatno podstiče da se uporno vraća ovoj temi.

Foto Promo

MONSTRUOZNI LOGORI NACISTA

EPIZODA "Pančevo 22. 04. 1941." bavi se monstruoznim nacističkim streljanjem civila u ovom gradu, koje je autor rekonstruisao po jednoj reportaži sa nemačke televizije iz 1997, a "Mreže" su posvećene zbirci poezije "Pesme iz dnevnika zarobljenika broj 60211", koju je beogradski nadrealista Milan Dedinac objavio 1947, nakon povratka iz konclogora u Šleskoj. "Zaboravljeni pesnik" skida prašinu sa uspomene na Radomira Prodanovića, a "Beleške iz Amerike" bave se impresijama Vladimira Dedijera.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

Nova dimenzija života u delu Beograda koji se budi iz sna