CRTEŽ KAO SIMBOL VOLJE: U Galeriji "Sanjaj" od sinoć izložena dela velikog slikara Miće Popovića iz porodične kolekcije

M. KRALj

30. 03. 2022. u 14:00

PREMA tvrdnji njegovog sina, Mića Popović proveo je ne samo svoj slikarski nego i ukupan, biološki, život - crtajući!

ЦРТЕЖ КАО СИМБОЛ ВОЉЕ: У Галерији Сањај од синоћ изложена дела великог сликара Миће Поповића из породичне колекције

"Gvozden čita 'Politiku' , Foto M. Apostolović

Slikareva porodica, otkriva Jovan Popović (i sam umetnik, dramaturg i pisac), retko je i nerado otuđivala ova dela, "u veri da ona treba da ostanu na okupu da bi, u odgovarajućem trenutku i na prikladnom mestu, ponovo bila predstavljena beogradskoj publici".

Taj pravi momenat stigao je sinoć, kada su u galeriji "Sanjaj" upravo Jovan Popović i njegov prijatelj Nele Karajlić, vlasnik ovog, jednog od najmlađih beogradskih izlagačkih prostora, otvorili postavku sa crtežima velikog majstora, koji je svojim ukupnim opusom obeležio drugu polovinu 20. veka na našoj sceni.

"Majmun' , Foto M. Apostolović

- Dakle, moj otac Mića Popović zaista je smatrao crtež za osnovu i najvažniji deo svog celokupnog likovnog izraza - piše mlađi Popović u katalogu izložbe. - Štaviše, slikareve sklonosti, afiniteti prema kolegama skoro uvek su podrazumevali umetnike koji poseduju siguran i čvrst crtež. Ovakav stav izgleda donekle neobičan ako se zna da je izražen od stvaraoca koji je dobar deo života proveo kao slikar enformela (nepredmetnog) slikarskog pravca.

Objašnjenje je, smatra Jovan Popović, jednostavno: Mića nikada nije prestajao da crta:

- Kada je slikao enformel, režirao filmove i pisao knjige, umetnik je paralelno i za svoju dušu crtao olovkom, ugljem, flomasterom. I ne samo tad. U restoranima, čekaonicama, na (nezanimljivim) sastancima, u autobusima, vozovima, avionima, dok je telefonirao ili čekao poziv, slikar se od olovke i papira nije razdvajao. Kada se krajem šezdesetih godina prošlog veka iz avanture razbijanja forme vratio figurativnom izrazu, slikar se, prirodno, oslonio prvenstveno na crtež.

"Gledajući u ljude", Foto M. Apostolović

Radovi koji su na postavci, otkriva slikarev sin, pripadaju uskom krugu dela na osnovu kojih su kasnije nastajali veliki formati najznačajnije faze Mićinog likovnog delovanja - čuvenog slikarstva prizora:

- Reč je o brižljivim, čvrstim, s ljubavlju rađenim studijama: gastarbajtera Gvozdena (glumac Danilo Bata Stojković), samog autora, devojaka, majmuna, mrtvih priroda...

Za katalog izložbe Jovan Popović izabrao je jedan citat Srete Bošnjaka, likovnog kritičara (i slikarevog prijatelja), napisan za predgovor velike monografije "Mića Popović - crteži 1941-1988" (objavljene 1994):

"Crtež je za ovog slikara proces slaganja slikarskog iskustva u određeni vizuelni sistem i repertoar oblika, odnosa oblika i prostora, oblika i linije, oblika i mrlje, oblika i svetlosti, da bi se konačno 'zaustavio' na obliku ljudske figure i njenom unutrašnjem svetu. Crtež, dakle, za njega nije samo leksička građa koja će biti preobražena i utkana u neko buduće likovno delo već i način otkrivanja sveta prema suštini umetničkog dela..."

A koliko je Mići Popoviću lično ovaj vid likovnog izražavanja bio važan, možda najbolje govori stav citiran u katalogu: "Mislim da je u klasičnom slikarstvu, predmetnom i onom nepredmetnom, crtež simbol volje slikara."

VRHUNAC SLOBODE

CRTEŽ je, kako je zapisao Sreto Bošnjak, za Miću Popovića "proces razrešavanja odnosa likovnog jezika i slikarskog iskustva, čime i sam postaje likovni čin, sam sebi dovoljan":

- Slikar ga tada doživljava kao vrhunac slobode i smešta ga u trezor trajnih vrednosti svoje umetnosti... Crtež u Popovićevu umetnost nije ušao - ona je njime počela. Traje do danas i čini posebnu vrednosnu celinu ne samo u njegovom slikarskom opusu nego i savremenoj srpskoj umetnosti...

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

Nova dimenzija života u delu Beograda koji se budi iz sna