VEKOVNI PROGON I ISTREBLJENJE SRBA: Četvoroknjižje "Srpska Metohija" na 4.000 stranica o tragediji našeg naroda od Turske okupacije do NATO

Boris Subašić

22. 03. 2022. u 10:10

ČETVOROKNjIŽJE pod nazivom "Srpska Metohija", najkompletnija ikada napravljena zbirka studija o ovom delu Stare Srbije (ili južne srpske pokrajine), objavljeno u Biblioteci "Koreni" u izdanju "Službenog glasnika" biće predstavljeno danas u 11 sati, u knjižari Geca Kon.

ВЕКОВНИ ПРОГОН И ИСТРЕБЉЕЊЕ СРБА: Четворокњижје Српска Метохија на 4.000 страница о трагедији нашег народа од Турске окупације до НАТО

Srbi iz Peći, Foto privatna arhiva

Na 4.000 strana knjige "Metohija 1-3" i "Podrimlje" svedoče o stanovništvu i naseljima Metohijske kotline, a uskoro će se pojaviti i peta knjiga iz ovog serijala pod imenom "Vertikala zla". U njoj će istoričar Borisav Čeliković, urednik "Korena", ovoga puta kao autor, autentičnim svedočanstvima zaokružiti priču o metohijskoj tragediji i otkriti dugoročnu albansku strategiju i metodologiju progona i istrebljenja Srba u ovom delu Srbije, od Osmanskog carstva preko SFRJ do NATO agresije.

Prva knjiga sadrži najstarije naučne studije i zabeleženu etnografsku građu, objavljene uglavnom pre Drugog svetskog rata ili neposredno nakon njega. Druga knjiga je posvećena severnoj Metohiji, predelima Rugove, Metohijskog Podgora, Prekoruplja, Prekovoda i Reka, treća južnoj Metohiji, koju čine Has, Podrima, Prizrenski Podgor i Žur, a četvrta, pod nazivom Podrimlje, donosi nam studije i priloge koji se odnose na antropogeografska, etnografska i istorijska istraživanja ostatka jedinstvene prirodno-geografske sredine Podrimlja. Taj prostor ruski konzul Ivan Stepanovič Jastrebov smatra Starom Srbijom.

PRIZREN Srpska nošnja, Foto privatna arhiva

Na predstavljanju knjige govoriće dr Mirjana Menković, etnolog, muzejski savetnik Etnografskog muzeja, dr Uroš Šešum, istoričar, docent na Katedri za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu, mr Milun Stijović, istoričar, istraživač saradnik Istorijskog instituta SANU, Petar Arbutina, direktor Sektora za izdavanje knjiga u JP Službeni glasnik i Borisav Čeliković, urednik i priređivač Biblioteke "Koreni".

- Prostranstvo Metohije i njen istorijski značaj u prošlosti srpskog naroda uslovili su da objavimo četiri knjige, odnosno četiri toma posvećena ovom predelu - kaže Čeliković.

Foto privatna arhiva

- Gotovo sva savremena metohijska naselja pominju se u poveljama srpskih vladara i vlastele, a i turski katastarski popisi Skadarskog i Prizrenskog sandžaka iz 15. i 16. veka nedvosmisleno dokazuju da su u Metohiji živeli gotovo isključivo Srbi. Od Velik e seobe na kraju 17. veka do danas traje progon Srba i uništavanje tragova našeg postojanja na tom prostoru.

Prizren, Foto Privatna arhiva

"Službeni glasnik" je izdavanjem knjiga o Kosovu i Metohiji angažovan u nacionalnoj misiji, jer se ovaj deo Stare Srbije danas ne brani oružjem, već tako što govorimo o njemu i pokazujemo da je srpski. Ovaj prostor se živi, kao što srpski narod vekovima živi kosovski mit, koji mu je merilo svih vrednosti. Živeći Kosovo i Metohiju mi ih branimo.

EGZODUS Srpski narod na KiM u junu 1999., Foto B. Subašić

U Biblioteci "Koreni" kroz 176 studija i 13 pogovora na ukupno 10.500 strana opisano je 1.350 naselja na Kosovu i Metohiji i susednim oblastima, u Podrimlju u severnoj Albaniji, u slivu Crnog Drima od Struge do Debra i Mavrova, Skopskoj Crnoj gori , u Moravici i Preševskoj dolini.

- Najveći izazov bila je Metohija, koja je antropogeografski vrlo slabo istražena - naglašava Čeliković.

Foto B. Subašić

- Do 1912. ona je za istraživače bila gotovo nedostupna bez turske dozvole i pratnje. U tom periodu imamo samo tri ozbiljne sudije od Miloša Milojevića, Ivana Jastrebaova i Jovana Cvijića, koji su radili u životno opasnim okolnostima i nisu mogli da idu slobodno gde su želeli, već samo tamo gde im je dozvoljavano da odu. U periodu između dva svetska rata Kraljevina Jugoslavija je u Metohiji počela da uspostavlja sistem civilizovane vlasti i administracije, a bezmalo je uspostavila i etničku ravnotežu naseljavanjem stanovništva pretežno iz Crne Gore.

SKADAR Ostaci crkve Svetog Stefana, Foto privatna arhiva

Tada su urađene stručne studije koje pokazuju privredni značaj metojhijskog prostora i koliko je Kraljevina Jugoslavija uložila u njega. Međutim 10. aprila 1941. pre zvanične kapitulacije Jugoslavije, Albanci su u Metohiji uradili apsolutno isto što i 1998. i 1999. posle ulaska NATO i nakon martovskog pogroma 2004. godine. Proterali su Srbe za par dana, pokrali šta se moglo odneti, a popalili i uništili sve ostalo. Srbi u Metohiji su od 17. veka žrtve iste strategije i metodologija, koje su stvorile vertikalu zla.

Borislav Veličković, Foto privatna arhiva

Prirodno bogatstvo

Metohijska kotlina nalazi se u jugozapadnom delu Srbije i omeđena je planinama: Mokrom, Žljebom, Koprivnikom, Koritnikom, Šarom, Dezerskom, Žarom, Crnoljevom i Drenicom. Prostire se na 4.329 kvadratnih kilometara. To je jedna od najbogatijih oblasti tekućom vodom na Balkanu. Najveća reka Beli Drim protiče maltene od severa do juga ove oblasti i prima četiri Bistrice (Pećku, Dečansku, Loćansku i Prizrensku), a osim tih i rečice Istok, Klinu, Mirušu, Erenik i Topluhu. Metohija se deli na severnu, ili pravu, i južnu Metohiju. Severna se prostore na jugu do Švanjskog mosta na Drimu, desetak kilometara južnije od Đakovice, i njoj pripadaju predeli: Metohijski Podgor, Prekoruplje, Prekovode, Reka, Xas i brdskoplaninski predeo Rugovo u gornjem toku Pećke Bistrice, iznad živopisne Rugovske klisure. Južna Metohija smeštena je u okruženju planinskih venaca Šare na jugu, Paštrika na zapadu, Prokletija na severozapadu, Milanovca na istoku i njoj pripadaju predeli Prizrenskog Podgora, Podrime i Žura, kao i šarplaninske župe Sredska, Gora i Opolje.

Spiridon Gopčević, Foto privatna arhiva

Osmanska SFRJ

Posle Drugog svetskog rata, komunističke vlasti u SFRJ nastavile su osmansku politiku davanja odrešenih ruku Albancima da nastave progon Srba.

- Kao u vreme Osmanskog carstva granica je bila otvorena za naseljavanje Metohije iz Albanije. Antropogeografska istraživanja u SFRJ bila su retka ideološki toliko obojena da su za nauku neupotrebljiva - kaže Čeliković.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

ĐOKOVIĆ MU NIJE PRVI NA LISTI: Evo šta je Andrej Rubljov rekao nakon što je izbacio Alkaraza u Madridu