INTERVJU Maja Gojković: Teslina munja na Mundijalu u Kataru!

Miljana Kralj

20. 03. 2022. u 10:00

U PRIPREMI je izložba o Nikoli Tesli u jednom od muzeja u Kataru, kojom će Srbija biti privilegovana da se predstavi i kulturnim sadržajem u okviru Svetskog prvenstva u fudbalu. Ovo ekskluzivno, za "Novosti", otkriva Maja Gojković, potpredsednica Vlade i ministarka kulture i informisanja.

ИНТЕРВЈУ Маја Гојковић: Теслина муња на Мундијалу у Катару!

Foto Z. Jovanović

- Kataru se posebno dopalo što smo kao temu izabrali Teslu i naš muzej, a zamenik predsednika FSS Nenad Bjeković mi je rekao da i naši igrači na dresovima imaju neke motive inspirisane ovim genijem - dodaje naša sagovornica, podsećajući da će baština velikog naučnika dobiti i novu muzejsku zgradu. - Mi imamo veliko blago koje je zatvoreno u depoima sadašnjeg muzeja, a svet vapi da vidi sve ono što je pripadalo čoveku koji je izmenio svet svojim izumima. Treba razmišljati o muzeju koji bi bio naučni centar, jer sem Tesle, imali smo mnogobrojne značajne naučnike i naučnice, kakva je, recimo, bila Mileva Marić Ajnštajn.

Sumirajući rezultate tokom bezmalo godinu i po dana na čelu resora kulture i informisanja, Gojkovićeva, u razgovoru za naš list, priča o uvećanju budžeta u ovoj oblasti, decentralizaciji, zakonskim promenama, kapitalnim projektima...

- Srbija ove godine izdvaja 1,2 odsto od ukupnog budžeta samo za kulturu, i to u vremenu kovida, gde se prvo ulaže u život, pribavljanje lekova, vakcina, bolnice, pa tek onda u dušu - objašnjava ministarka. - S druge strane, država i dalje drži taj ekonomski zamajac, gradnjom puteva, privlačenjem investitora. Trebalo je zato mnogo truda da kultura uđe u strateške pravce i ulaganja. Prvi put, ova Vlada Srbije o kulturi ne razmišlja kao o trošku, nego kao ulaganju, što se pokazalo kao dobro. Srbija je sada ekonomski stabilna država, pa sam ubeđena da će se podizati letvica ulaganja u kulturu u svakom novom budžetu. Sada nema manjka para u kulturi i samo treba dobro strateški promisliti gde će se usmeriti taj novac.

* Zašto je važna decentralizacija kulture?

- Ona je suštinsko i strateško opredeljenje ove Vlade. Srbija sada ima nove puteve, fabrike, dobijamo prestižne objekte u zdravstvu, pa kako raste standard, raste i potreba za kulturom. Za projekat "Gradovi u fokusu", prošle godine povećan je budžet sa 100 na 350 miliona dinara. Uz pomoć toga smo dobili 44 nova objekta kulture.

* Pored rekonstrukcije Železničke stanice kao nove zgrade Istorijskog muzeja Srbije, šta će još biti kapitalni infrastrukturni projekti?

- Završićemo Subotičko pozorište, projekat koji traje već 15 godina i krajem 2023. očekujemo prvu premijeru u zdanju, ubeđena sam, kakvo ne postoji u čitavom regionu. Očekujemo da će za nekih mesec dana biti objavljen idejni izgled zgrade Beogradske filharmonije, što dugujemo divnom, bivšem direktoru Ivanu Tasovcu. Postoji ideja grada Beograda da se na Trgu republike, izgradi objekat posvećen savremenom plesu, kakav nemamo nigde u zemlji.

* Kako napreduje revizija koju ste naložili ustanovama kulture?

- Bila sam iznenađena kada sam shvatila koliko se zaostalo sa popisom našeg kulturnog blaga i onoga što nedostaje. Država i građani Srbije moraju da znaju šta se dešava sa baštinom. Od 55 ustanova, muzejskih i galerijskih, 32 su nam dostavile spiskove iz kojih se vidi da je bilo nestanka, oštećenja ili otuđenja nekih dela. Oni su navedeni u popisu. Bilo je, dakle, problema, dok 23 institucije tvrde da ih nisu imali. Najvažnije je što smo uspostavili sistem i tu evidenciju moramo stalno da vodimo, a ona će biti i obavezna po Zakonu o kulturnom nasleđu koji smo doneli. Potragu za nestalim blagom, po ovom zakonu vode Ministarstvo kulture i informisanja, Ministarstvo unutrašnjih poslova i carinske službe.

* Da li se pravi i registar nestalih dela?

- Upravo to, radimo ga sa ove dve druge važne službe, jer bez njih ne možemo da imamo potpunu evidenciju. To je jedan delikatan posao. Javnost mora da shvati, pogotovo novinarska profesija, da ništa ne bismo uradili u potrazi za, pre 25 godina nestalom, slikom Vlaha Bukovca, da smo o tome mnogo pričali.

* Vidljiva je i aktivna zakonodavna aktivnost u ovoj oblasti...

- Potrebno je doneti potpuno novi zakon o kulturi. Prvi put donet je Zakon o muzejskoj delatnosti, kao i Zakon o Hilandaru, prema kome je obaveza države da finansira i brine o blagu na Svetoj Gori. Donet je novi Zakon o kulturnom nasleđu, izuzetno važan Zakon o zaštiti i upotrebi ćiriličnog pisma, zajedno sa Republikom Srpskom. Važan je i Zakon o revitalizaciji Sremskih Karlovaca.

* Kada se može očekivati zakon o kinematografiji?

- Godinu dana se radilo na njemu, i sada sledi javna rasprava. Država je mnogo uložila u ovu delatnost i to treba uokviriti zakonom. Zahvaljujući uredbi o podsticanju stranih ulaganja i podršci domaćoj kinematografiji, u poslednjih pet godina realizovano je 246 projekata. Podstakli smo i domaću produkciju, danas su sve filmske i televizijske ekipe uposlene, a svi glumci imaju priliku da snime domaću seriju ili film. Imamo plan i da se Filmski centar reformiše i postane ustanova kulture koja se bavi audio-vizuelnom delatnošću po uzoru na Francusku. Sa njihovom ministarkom kultre sam pričala da nam stručno u tome pomogne.

* Decenijama ne postoji zakonska regulativa za pozorište?

- Svi pričaju o zakonu o pozorištu, a niko u poslednjih 30 godina nije imao hrabrosti da ga donese. Svaki upravnik pozorišta sa kojim sam pričala kaže da nam je to potrebno, a onda kada ih pozovete da budu u radnoj grupi i predlože šta je potrebno, malo ustuknu.

* Ponovo se dodeljuju i nacionalna priznanja za vrhunske doprinose kulturi, ali je bilo primedaba da je njihov broj ograničen?

- Neću nikom da se udvaram ili izmišljam nešto što će se uraditi. U jednoj godini je 20 respektabilan broj, i važno je da se nastavi i da više ne bude pauze od osam godina. Nisam videla da je bilo suštinskih primedaba na rad komisije, a dobri su bili i predlozi.

Foto Z. Jovanović

* Koliko je pandemija uticala na otvaranje naših kulturnih centara u svetu?

- Prvi put ove godine potpisali smo sporazum sa Ministarstvom spoljnih poslova, a čitavu godinu smo imali bar jednom mesečno sastanke vezane za taj važan segment kulturne diplomatije. Posle pauze imenovan je šef predstavništva u Kulturnom centru u Parizu - Natali Beljanski. Radi se na imenovanju šefa predstavništva u Pekingu, gde su završene sve procedure, pa će KC početi sa radom. Potpisani su sporazumi, inicijative da se otvore kulturni centri u Skoplju, Ljubljani, Moskvi, Londonu... Prioritet su nam kulturni centri u regionu, a onda u svetskim centrima gde za to ima potrebe i mogućnosti.

* Ministarstvu se obratilo 16 umetničkih udruženja tražeći da im se otpiše dug "samostalcima"...

- Prošle godine je izmenjen zakon pa gradovi i opštine više nemaju samo mogućnost, nego su u obavezi da uplaćuju doprinose slobodnim umetnicima. Trenutno se formira radna grupa, koja bi trebalo da utvrdi ukupne dugove iz prošlosti. Predsednica Vlade je rekla da što pre izađemo sa tim iznosom, kako bi videla sa ministrom finansija oko otpisa tih dugova. Optimista sam, jer imamo podršku da ispravimo tu nepravdu.

ČAČAK PRVA PRESTONICA

PRESTONICA kulture Srbije je novi projekat, urađen po ugledu na prestonicu kulture Evrope, i cilj nam je da je biramo svake druge godine - priča ministarka. - Za Čačak, koji je izabran među 18 gradova, opredeljeno je 300 miliona dinara iz republičkog budžeta, a sa istom sumom će učestvovati i lokalna samouprava. Planirali su da od toga, do kraja 2023. završe dva nova muzeja - muzej košarke i muzej posvećen Prvom svetskom ratu. Ideja je da oživimo sva ta mesta po Srbiji, da budu interesantna za naše i strane umetnike, stvorimo novu, mladu publiku, privučemo turiste, jer je kulturni turizam danas trend u svetu.

KOVAČICA ZA UNESKO

PRIHVATILA sam da budem i na čelu komisije koja određuje čime ćemo se predstavljati u Kulturnom centru u Parizu - otkriva Maja Gojković. - Na te programe počela je da dolazi i francuska publika. Imali smo fantastičnu izložbu iz Muzeja naivne i marginalne umetnosti, što je trend u svetu, a ovih dana će biti predstavljeno i slikarstvo iz Kovačice, na koje smo ponosni, i za koje se pravi dosije za Unesko, kako bi ga upisali na Listu svetskog nematerijalnog nasleđa.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

Nova dimenzija života u delu Beograda koji se budi iz sna