POGLED ISKOSA - Plaveti slikarstva

Dejan Đorić

01. 02. 2022. u 15:46

Majls Dejvis, najveće ime u istoriji džeza je svoje sviranje na trubi i komponovanje doveo do takvog suštinskog nivoa, da mu je u pojedinim numerama bio važniji jedan dobro odsviran ton nego cela kompozicija.

ПОГЛЕД ИСКОСА - Плавети сликарства

Tatjana Tanja Pirović, "Marina"

Zato je okretao leđa publici, tražeći najbolje mesto na bini sa kojeg će zazvučati.

Tatjana Tanja Pirović (Zemun, 1964) u tom smislu pomno traga za zvukom boja, tim pre što ima osećaj za muziku, pojedine njene izložbe bile su nadahnute tangom. Na njenim platnima često preovlađuje jedan ton, tamnoplava boja mora, svetlija neba ili oker zemlje (samo u slikarstvu postoji takva tautologija, zemlja se slika pomoću zemljanih pigmenata). Taj jedinstveni ton ima nesagledivu dubinu, proteže se iz prirode kao realnog polazišta u metafizičke ponore slikarstva, koje apsolutno nikada nije puko oponašanje prirode, već uvek njeno tumačenje. Imamo u vidu vedute i pejzaže, ali i druge slike ove umetnice, one figurativne, koje sve zajedno imaju jedan tihi zvuk. Tatjana kao da bira podnevni čas za prikazivanje na slici, kada je priroda najraskošnija jer je najbolje osvetljena. Ima kod nje na slici i od one plemenite lenjosti koja zahvata Mediteran kada je najtoplije, ima sunca, jare, atmosfere i topline boja. Ona insistira na poetičnosti slikarstva, što je danas skoro zaboravljena kategorija, na radosti u stvaranju i doživljavanju, slikarstvu kao čistoj osećajnosti, retkim u sadašnjem surovom i sirovom svetu. To sve ne bi bilo moguće da i sama slikarka nema blagosti i topline u sebi.

Predeo je humanizovan, u njemu je prisutan čovek iako ga ne vidimo, a arhitektura je diskretno naznačena, kao detalj. Tako su u vreme robotike, genetike i elektronskog mulja civilizacije koja tone u neovarvarstvo slike ove umetnice od plemenitog soja, na njima umesto tehnološke hladnoće i otuđenosti ima mesta za drvo, morsku uvalu, belu kućicu, dom i čoveka, za prirodu u svoj njenoj čarobnosti. Za posmatrača osetljivog duševnog sastava Tanjine slike su isceljujuće, one kao da odišu mirisom i celovitošću kojima je Bog obeležio prirodu kao svoje delo i Mediteran, parče raja na Zemlji. Ta ulja na platnu su zato i duboko intimna, kao ispovest jedne umetnice, kantilena stvaranja ili veroispovest slikarke za koju je stvaranje i deo religioznosti.

Tatjana Pirović jedna je od najvažnijih mlađih predstavnica duge a sada tako retke i dragocene linije srpskog slikarstva, intimizma koji od Koste Miličevića traje do naših dana kao ekskluzivno humanistički vid umetnosti. Izvan glavnih tokova (hiper)realizma, fantastike i apstrakcije, intimizam je skrajnut i namenjen posvećenicima, onima koji znaju šta je slika i ne reaguju na vulgarne efekte. Evo slikarke koja vraća umetnost na mirise, pradoživljaj, prirodu i ljudsko biće u njihovom cvetanju.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLJEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

STEPA KOD JEDRENA OSVETIO UGLjEŠU I VUKAŠINA: Pre 85 godina u Čačku preminuo vojvoda Stepa Stepanović, veliki srpski vojskovođa

BRIŽLjIVO upakovane dve nagorele voštanice i jedna raskošna osmanska sablja pronađene u skromnoj sobi Stepe Stepanovića posle njegove smrti 27. aprila 1929. otkrile su da veliki vojskovođa nije smatrao pobede na Ceru i Solunskom frontu najvažnijim bitkama koje je vodio, već osveta srednjovekovnih srpskih vitezova izginulih u Maričkoj bici.

28. 04. 2024. u 06:30

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

REZOLUCIJOM O SREBRENICI PRIKRIVAJU SVOJE ZLOČINE: Nemačka istorijski falsifikat potura na godišnjicu oslobođenja Dahaua, fabrike smrti

NEMAČKA koja je glavni sponzor sarajevske „Rezolucije o Srebrenici“ pokušava da progura taj cinični istorijski falsifikat kroz Generalnu skupštinu UN u vreme jedne tragične godišnjice, oslobođenja koncentracionog logora Dahau, nespornog svedočanstva o najvećem genocidnom programu u istoriji čovečanstva čiji je autor – Nemačka.

28. 04. 2024. u 07:00

Komentari (0)

ČUDO U BEOGRADU: Ruska himna prestala da se intonira tokom dodele zlata, a onda se desilo - ovo (VIDEO)