OD ATIKE DO SRPSKE ATINE: Novi Sad će 2022. biti Evropska prestonica kulture, tačno 36 godina otkako je ovo priznanje ustanovljeno
SAMO još 25 dana deli Novi Sad od svečanog starta proslave prestižne titule Evropske prestonice kulture, koji će početi 13. januara 2022. godine. Biće to svojevrstan kulturni vatromet, neprekidna celogodišnja promenada najvrednijih dostignuća u likovnoj umetnosti, nauci, književnosti, muzici.
Priznanje Evropska prestonica kulture zaživelo je 1985. godine po ideji slavne Meline Merkuri, glumice i ministarke kulture Grčke. U njenu čast Atini je dodeljena prva titula. Od Atine do Srpske Atine titula kulture "putovala" je 36 godina.
Novi Sad će tokom idućih 365 dana ugostiti i zagrliti oko 4.000 evropskih, regionalnih i domaćih umetnika na više od 1.500 kulturnih događaja. Značajan deo tog programa biće posvećen i novosadskim heroinama. Prva među njima je Mileva Marić Ajnštajn. U njenu čast kreirana je multimedijalna predstava "Zeniteum: 2022". Žensko stvaralaštvo slaviće se i programom "Heroine" sa akcentom na jedinstveni multimedijalni program "Mileva" zbog kog je renoviran Muzej grada Novog Sada.
Uslediće umetnički festival "Vila" na Fruškoj gori, u banji Vrdnik, zavičaju prve srpske pesnikinje Milice Stojadinović Srpkinje, zatim međunarodni projekat "Nasleđe pokreta za oslobađanje žena" u Arhivu Vojvodine, kao i "Autonomni ženski festival" u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine.
Predviđene su i brojne izložbe - "Kolekcija Jovanke Broz" u Galeriji Matice srpske, "Iz ženskog ugla" udruženja "Češka beseda" u Sremskim Karlovcima, "Heroine Spomen-zbirke Pavla Beljanskog", kao i "Nulta tolerancija prema nasilju nad ženama - Svetsko bijenale studentskog plakata" Akademije umetnosti u Novom Sadu, u Kulturnoj stanici Svilara...
Poređenje sa Atinom proizašlo je iz činjenice da je Novi Sad u 19. veku bio kulturni, politički i društvni centar srpskog naroda, središte celokupnog Srpstva. Početkom pretprošlog veka, srpski prosvetitelj i reformator pravopisa Vuk Stefanović Karadžić zabeležio je da je Novi Sad "najveće srpsko opščestvo na svijetu", a Jovan Skerlić je zabeležio da se u Novom Sadu tada pisalo i mislilo za ceo srpski narod. Jer, Srbija je tada bila pod tuđinskom vlašću, a Novi Sad središte nacionalnog identiteta, razvoja političke i kulturne misli i najveći grad nastanjen Srbima.
O duhovnim, kulturnim i političkim temeljima u Novom Sadu tokom 18. i 19. veka svedoče i ovi podaci: 1703. u porti Crkve Svetog Đorđa već je postojala osnovna škola, a zatim i gimnazija. Grad su pohodile i putujuće pozorišne trupe, mahom iz Nemačke, a 1815. godine Joakim Vujić je u Novom Sadu doživeo prave ovacije sa predstavom "Karađorđe, vožd srpski".
Nekoliko godina pošto je u Novom Sadu 1861. nastalo Srpsko narodno pozorište, prvi teatar u Srba, knez Mihailo bio je oduševljen gostovanjem novosadskih glumaca u Beogradu. Pozvao je upravnika Jovana Đorđevića da i u srpskom prestonom gradu osnuje stalni teatar. Prihvatajući poziv kao čast i izazov, upravnik sa sobom odvodi i polovinu novosadskog ansambla. Sedam godina posle nastanka SNP, u Beogradu je zaživelo Narodno pozorište.
Krunski kulturni događaj zbio se 1864, kada je iz Pešte u Novi Sad preseljena Matica srpska, najstarija srpska kulturna i književna institucija novog veka, košnica srpskog pamćenja koju su najviđeniji Srbi toga vremena osnovali 1826. "na polzu srpskog roda".
Ideja o preseljenju Matice pre 157 leta bila je odvažna, dalekovida i spasonosna u tadašnjem istorijskom trenutku. Pošto je Beč ukinuo Srpsko Vojvodstvo 1859. godine, naši sunarodnici su se suočili sa slabljenjem svog značaja u Pešti. Zato, kada je 1864. godine dozrela odluka da se Matica iz rasejanja najzad pošalje kući, kao nova adresa prirodno se nametnuo Novi Sad.
BOJE SVIH NACIJA
OD samog nastanka, Novi Sad je bio višenacionalni grad. Najviše je uvek bilo Srba, ali i Mađara, Hrvata, Slovaka, Rusina, Grka, Cincara, Jevreja, Rumuna, Roma. Svi zajedno, bojama svoje duhovnosti, tradicije i identiteta, dosegli su vrhove kreativnosti u mnogim oblastima, a ponajviše u kulturi. Plod te kreativne sinteze je i titula Evropska prestonica kulture, koju ćemo proslavljati cele naredne godine.
VLADICA IZ ORMARA IZVUKAO ZMIJU DUGU CEO METAR: Neverovatan slučaj u Vranju - Čuju se ženski vrisci, kamera sve snimila (VIDEO)
IAKO je juče mnoge krajeve naše zemlje iznenadio sneg, a temperature su se spustile za čitavih petnaest stepeni, za najpoznatijeg hvatača zmija iz Vladičinog Hana Vladicu Stankovića i juče je bilo posla.
18. 04. 2024. u 09:40
ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)
OVO su grobovi mojih sinova. Stojadina, rođenog 1979, koji je poginuo na Košarama i Stevana, dve godine mlađeg, koji je 2002, vozeći traktor nagazio na protivtenkovsku minu koju su na putu u selu postavili Albanci. Ovde na groblju mi je druga kuća, a ona u kojoj živim sa suprugom Miladinkom Micom i sinom Darkom je nekoliko kilometara odavde. I, dok sam živ sa Kosova i Metohije seliti se neću, čuvaću svoj dom i grobove sinova.
18. 04. 2024. u 10:45
"MOGU LI DA VAS ZAMOLIM?" Bajaga održao čas kulture na RTS-u - snimak se širi mrežama (VIDEO)
JEDNA opaska legendarnog muzičara Momčila Bajagića Bajage tokom promocije reizdanja prve ploče Bajage i Instruktora "Pozitivna geografija", zabeležena kamerom RTS-a, postala je viralna na društvenim mrežama.
18. 04. 2024. u 10:17
Komentari (0)