JEDNA OD POSLEDNJIH ULOGA: Preminuli glumac igrao je u najpotresnijoj sceni iz filma "Dara iz Jasenovca", rađenoj po istinitom događaju

Novosti online

25. 10. 2021. u 13:54

POZNATI pozorišni glumac Radovan Miljanić preminuo je juče u 69. godini nakon duge i teške bolesti, potvrdili su iz nacionalnog teatra.

ЈЕДНА ОД ПОСЛЕДЊИХ УЛОГА: Преминули глумац играо је у најпотреснијој сцени из филма Дара из Јасеновца, рађеној по истинитом догађају

Foto: Printsrkin

Tokom dugogodišnjeg rada ostvario je brojne uloge kako u Narodnom pozorištu u Beogradu, tako i na filmu i televiziji.

Miljanić je rođen u Pančevu 1952. godine, a diplomirao je glumu 1979. godine na FDU u Beogradu, u klasi profesora Predraga Bajčetića, monodramom "Priče kneza Miškina", po "Idiotu" F. M. Dostojevskog. Predstava je igrana u Podrumu Ateljea 212, Žutom salonu JDP i SKC. Bio je veliki prijatelj sa Borisom Komnenićem.

Jedna od poslednjih Miljanićevih uloga ostvarena je u filmu "Dara iz Jasenovca", gde je tumačio Svetog Vukašina iz Klepaca.

Istina o Vukašinu iz Klepaca

Nebrojena zverstva logora Jasenovac su zaboravljena, ali jedan slučaj je ostao upamćen zahvaljujući svedočanstvu preživelog logoraša. Dr Neđo Zec je bio neuropsihijatar i mnoge ustaše su od njega tražile lekarsku pomoć, iako je Srbin. Kada ga je ozloglašeni Josip Friganović, zvani Žile, pozvao u svoju kancelariju, znao je da to vrlo lako može značiti i kraj njegovog života. Međutim, Friganović je tvrdio da je počeo da ludi i zatražio je pomoć psihijatra.

Potom mu je kazao kako je u avgustu 1943. godine u logor stiglo 3.000 ljudi koje je trebalo odmah pobiti. Četvorica ustaških vojnika su se opkladila u deset litara rakije ko će više Srba da ubije za jednu noć. Posle nekoliko sati neviđenog užasa, Friganović je „ubedljivo vodio“. A onda je među logorašima koji su prestravljeni čekali da dođe red na njih, video jednog starijeg seljaka, koji je sa neshvatljivim mirom stajao i spokojno gledao pakao koji se pred njim dešavao. Bio je to Vukašin Mandrapa iz sela Klepaca u Hercegovini.

Njegov mir je teže pogađao nego sva stravična kuknjava oko njih. Ne mogavši da shvati kako neko može biti tako smiren u takvom trenutku, naredio mu je da vikne: „Živio poglavnik Pavelić!“ ili će mu odseći uvo. Vukašin je ćutao. Ovaj mu je odsekao uvo, ali je starac ostao miran. Isto se ponovilo i sa drugim uvom i sa nosem. Naposletku mu je četvrti put naredio da uzvikne: "Živio Pavelić!" ili će mu izvaditi srce.

Vukašin, obliven krvlju, pogledao ga je i, uperivši pogled nekako kroz njega i preko njega, svom egzekutoru polako i razgovetno rekao: "Radi ti, dijete, svoj posao!"

Friganović je pobesneo, mučio ga, ubio i gurnuo u jamu. Međutim, Vukašin je njegova poslednja žrtva. Drugi ustaški vojnik Petar Brzica dobio je opkladu.

Friganović posle toga više nije bio onaj stari. Ni neuropsihijatar Neđo Zec nije mogao da mu pomogne. Tumarao je okolo, zatvarao uši, udarao se u glavu, vikao, lomio sve oko sebe… Svuda ga je proganjao Vukašinov pogled i ono stravično:

"Radi ti, dijete, svoj posao!"

Friganoviću se nakon rata gubi svaki trag, a Srpska Pravoslavna Crkva je Vukašina 1998. godine proglasila za svetitelja i slavi ga 29. maja po novom kalendaru.

(Srbija danas)

ZAPRATITE NPORTAL NA FEJSBUKU

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

DA LI JE JUTARNJA RAKIJICA OTROV ILI LEK? Stručnjak za toksikologiju razbila mitove (VIDEO)