POGLED ISKOSA - Introspektivno slikarstvo
U TC Galerija, u Kvartu Beograd na vodi, u cenjenoj Galeriji Štab, sa četiri velike izlagačke prostorije na dva sprata, svoje slike predstavila je umetnica Vanja Vulin Ivošević (Zrenjanin, 1974).
Dive In, Foto Privatna arhiva
Sa njenim ostvarenjima uglavnom većeg formata uočavamo živo zaveštanje apstraktnog slikarstva. Dela imaju ikoničke naznake, koliko je to moguće u predstavi lišenoj ljudske figure, vremena, mode i istorije, dakle apstrakcije kao vida bezvremenog i večnog. Vanja postiže sakralnost na većini slika u okviru bespredmetne apstrakcije, na slikama i sa ikoničkim zlatom, nadbojom, metabojom, čistim simbolom svetlosti i božanskog prisustva. Njene slike su prestupi iz otužne, dosadne i obesmišljene svakodnevice koju poništavaju ovi transcendentni rezovi, uvidi u drugu, nemimetičku realnost. Bez prisustva predmeta ili bilo kakve naznake iz stvarnog sveta, ali ne i dehumanizovani, njeni palimpsesti, slojevite slike, čiji međuprostori dišu, vode samo u jednom pravcu, ka jednoj religiji - umetnosti kao čistoj likovnosti. Ta himera je mnoge obmanula ali ne i ovu mladu umetnicu, koja joj prilazi sa oprezom, izvlačeći na svetlo dana najbolja svojstva apstraktnog slikarstva. Celo platno je nesaznatljiv prostor, koji priziva posmatrača u svoje dubine, slika je možda i simbol, tajna, neiskaziva verbalno, ali dostupna čulima.
Slikarka se ne obraća samo umu, već i čulima, njena platna dopuštaju doživljaj i osećanja, skoro prognana iz savremene umetnosti, ako nisu stigma šokantnog i estetike ružnog. Ni ružne niti lepe, njene slike su istinite, koliko je istinit njen unutrašnji svet i duhovni pejzaž.
Na prvi pogled ona se nalazi na tragu radikalnih vidova apstrakcije i monohromnog slikarstva, od Maljeviča, Rajnharda, Rotka do Peladića, koji brutalno suočavaju posmatrača sa estetikom nerealističkog sveta, vodeći minimalističkom totalitarizmu i konceptualnom ikonoklazmu. Vanja uspeva nemoguće, da monohrome očoveči, unese osećanja u isključivost tzv. "slikarstva tvrde ivice". To postiže mekim, slojevitim i dubinskim formama, čiji se sadržaj otvara prema nekoj nesaznatljivoj perspektivi, mistici slikarstva, tajni suočenja sa čistom bojom, koja može biti i vrtoglava iluzija.
Monohromija se često iscrpljuje u plakatskom prvom sloju boje, koji "zakucava" gledaoca za površinu; ove apstraktne studije dopuštaju unošenje i proživljavanje, koje se u nemačkoj nauci o umetnosti naziva "uosećavanje". Time izlaze iz sada već klasičnog shvatanja apstrakcije kao neke vrste novog akademizma i službene umetnosti. Ove slike su usmerene u pravcu saznanja višeg reda, introspekcije i samoponiranja. Nesumnjiva je sakralnost nekih njenih ostvarenja, u domenu izvan mašte i stvarnog, u prostoru čiste iluzije. Umetnica je ponovo dozvala u delo poetičnost, tajanstvo slikarstva, koje i ovde počinje sa naglašenom estetikom tišine.
"SRPSKA SE TRUBA S KOSOVA ČUJE" ZA POBEDNIKA MATEJU: Oboren rekord na Gazivodama - Stotine mladića i devojaka plivalo za Časni krst (VIDEO)
PLIVANjE za Časni krst održano je tradicionalno na jezeru Gazivode. Ovogodišnji pobednik je Mateja Kasalović.
19. 01. 2026. u 13:55
KALINKA JE IMALA 14 GODINA KAD JE BRUTALNO UBIJENA: Otac 30 godina istraživao zločin, svi ga smatrali ludim - prava istina je šokirala svet!
ANDRE Bamberski je penzioner, a tri decenije života je posvetio razotkrivanju smrti svoje ćerke.
19. 01. 2026. u 13:58
Šta znači kad je na Krstovdan VEDRO I VETROVITO
KRSTOVDAN, koji se obeležava 18. januara, jedan je od onih praznika u srpskoj tradiciji koji tiho, ali snažno povezuje veru, prirodu i čoveka. Iako često ostaje u senci Bogojavljenja, Krstovdan u narodnom pamćenju nosi jednaku simboliku, kao dan kada se sudbina godine “zapečati”, a voda, vetar i nebo postaju glasnici onoga što dolazi.
18. 01. 2026. u 11:39
Komentari (0)