POGLED ISKOSA - Posle "velikog realizma" i "velike apstrakcije"
NAZIV izložbe "Nevidljiva tajna bića" upućuje da slikarka (Beograd, 1980) ne teži banalnoj mimetičkoj slici realnog ili hiperrealnog prizora.
Foto Privatna arhiva
Zanima je skriveno, slika kao odraz zapretenog; posle svih taloga i ostataka na dnu imaginacije pronalazi prokaženu i u savremeno doba odbačenu lepotu. Odmah treba reći da je njen tip "lepe slike" izvan tradicionalnog, ta "lepota" saobražena je savremenosti.
Ispod ovog krajnje slojevitog slikarstva, umesto podražavanja stvarnosti i verizma, krije se apstraktna, savremena slika. Tako se na njenim uljima ne mešaju samo slobodan potez i detaljno prikazivanje, ekspresionizam i realizam, već se oku podastiru slojevi boja, linija i formi, odvodeći posmatrača od lako, na prvi pogled, sagledljivog prizora iz realnosti. Polazeći od stvarnog predloška samo kao opšteg povoda, stižući do maštovitog vida stvaranja, u kojem slikarku vode intuicija i osećanje, ona uopšte ne teži trodimenzionalnoj iluziji već duhovnom vidu stvaralaštva, onako kako je to predlagao Vasilij Kandinski. Tvrdio je da će u budućnosti umetnost izrasti u "veliki realizam" ili "veliku apstrakciju". Marija Zdravković je pronašla samo svoj način kako da pomiri i nadgradi te dve krajnosti, te suprotstavljene estetske svetove, polove svekolike umetnosti, koji možda određuju celokupnu ne samo zapadnu umetnost.
Ova umetnica nastavlja tamo gde su stali slikari mrtve prirode, na aktuelan način prevazilazeći taj stari žanr evropskog slikarstva, fotografije i cvetni aranžmani iz životne realnosti samo su povod za snovite kompozicije, od kojih pojedine u naslovu imaju i reč "tišina". Njeno cveće je na slici uvećano, ali su između cvetova kolopleti likovnih dešavanja, a umesto kiča u koji bi mnogi upali sa takvom tematikom, ona otkriva nove forme i novu estetiku. U tom smislu ju je Slobodan Roksandić, njen profesor na beogradskom Fakultetu likovnih umetnosti, upozorio da je izabrala tešku tematiku. Donald Kaspit, najvažniji živi likovni kritičar nasuprot preovlađujućoj estetici šokantnog i ružnog objavio je knjigu o savremenim vidovima lepog stvaralaštva. Sa knjigom "Zdravlje i sreća u avangardnoj umetnosti dvadesetog veka" iz 1996. godine, on je već u naslovu naznačio tragizam (post)moderne, čiji protagonisti isuviše često zalaze u krajnosti patološkog, pa i suicidnog. Marija Zdravković verovatno odlazi i dalje od Kaspitove ideje, ne otkrivajući možda ni toliko odbačenu estetiku ljupkog koliko lakog i nežnog, koji su zapravo najteži za predstavljanje u umetnosti. Na toj estetskoj pretpostaci, koja može da vodi izravno "zdravlju i sreći" ponikla je celokupna dalekoistočna umetnost, sa krajnostima u budističkoj estetici praznine i nedelanja. Po vazdušastosti i svedenosti prizora na elementarno, istočnom kao i zapadnom svetu može da pripada slikarstvo ove umetnice.
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)